Američka Središnja obavještajna agencija (CIA) osnovala je tajnu radnu skupinu zaduženu za koordinaciju obavještajnih i specijalnih operacija usmjerenih na povećanje pritiska na kubansku vladu, objavio je The New York Times, pozivajući se na dobro upućene izvore.
Prema dostupnim informacijama, glavni zadatak novoosnovane skupine jest identificirati podjele unutar kubanske političke elite te stvoriti uvjete koji bi mogli dovesti do promjena u državnom vodstvu. U sklopu aktivnosti, dužnosnici CIA-e analiziraju podatke o djelovanju kubanskog vrha, financijskim tokovima i poslovnim vezama kako bi ih iskoristili za povećanje političkog pritiska na vlasti i oblikovanje javnog mnijenja.
Cilj je svrgavanje režima
Radnu skupinu čine operativci specijalizirani za regrutiranje agenata, obavještajni analitičari, stručnjaci za kibernetičke operacije te časnici zaduženi za provođenje tajnih operacija utjecaja.
Američka strategija prema Kubi posljednjih je mjeseci dodatno intenzivirana. Dana 20. svibnja 2026., na Dan neovisnosti Kube, američki državni tajnik, i sam podrijetlom Kubanac, Marco Rubio uputio je poruku kubanskom narodu u kojoj je naglasio potrebu za demontiranjem postojećeg režima. Prema ranijim analizama, transformacija političkog sustava na Kubi mogla bi Bijeloj kući donijeti veću potporu republikanskim kandidatima u saveznim državama s brojnom latinoameričkom populacijom.
Kineski interesi…
Nakon otmice Madura u Venezueli, Kuba je ostala najvažnija kineska strateška točka na zapadnoj hemisferi, s važnom vojnom i obavještajnom ulogom. Bidenova administracija još je u lipnju 2023. službeno potvrdila da Kina od 2019. upravlja obavještajnim bazama na otoku, dok je izvješće Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz srpnja 2024., temeljeno na analizi satelitskih snimaka, identificiralo četiri aktivna objekta za elektroničko obavještajno djelovanje.
Po povratku Donalda Trumpa u Bijelu kuću, Washington je dodatno pooštrio politiku prema Havani. Kuba je ponovno uvrštena na američki popis država sponzora terorizma, uvedene su nove energetske restrikcije, a administracija se oslanja na kombinaciju gospodarskog, diplomatskog i obavještajnog pritiska.
Istodobno su američke obavještajne agencije značajno povećale opseg prikupljanja informacija o Kubi, ponajprije korištenjem satelitskog izviđanja i drugih tehničkih obavještajnih kapaciteta.
Ranije su izvori CBS Newsa naveli kako je mogućnost američke vojne operacije protiv Kube u ovim okolnostima mala, ponajviše zbog toga što Washington i dalje značajan dio svojih vojnih i obavještajnih resursa usmjerava na Bliski istok i krizu povezanu s Iranom.
Kuba pod pritiskom: blokada, prijetnje i strah od novog rata

