Dugotrajno sušno razdoblje, slab dotok vode u hidroakumulacije te problemi u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik doveli su do toga da domaće elektrane u Republici Srpskoj trenutačno ne mogu podmiriti vlastitu potrošnju električne energije, saznaje RTRS.
Nedostajuća energija zbog toga se uvozi po visokim cijenama, a iz Elektroprivrede Republike Srpske upozoravaju kako nije izvjesno koliko će takve tržišne okolnosti potrajati. Značajnije poboljšanje očekuju tek u listopadu, a potrošače pozivaju na racionalniju potrošnju, osobito u večernjim satima.
Sušna godina pogodila je elektroenergetske sustave u cijeloj regiji, dok je dodatni pritisak na tržište, prema navodima iz Elektroprivrede RS-a, izazvalo i gašenje nuklearne elektrane Pakš u Mađarskoj.
„Imamo ozbiljan nedostatak energije u regiji i to će se odraziti na prodaju energije na burzama, ali i bilateralno, između kupaca i prodavatelja“, rekao je vršitelj dužnosti direktora MH Elektroprivreda Republike Srpske Luka Petrović.
Dotoci nakon veljače na povijesnom minimumu
Elektroenergetskoj situaciji početkom godine pomogli su natprosječno kišoviti siječanj i veljača, no nakon toga hidrološke prilike znatno su se pogoršale.
„Sve poslije toga je na povijesnom minimumu. Imamo RiTE Ugljevik koja ne radi, a zbog te elektrane crpimo energiju iz Hidroelektrana na Trebišnjici. Što se tiče dvije protočne elektrane, na Drini i Vrbasu, stanje je očekivano za ovo doba godine. Dotoci u kolovozu su na minimumu na tim rijekama“, rekao je izvršni direktor za tehničke poslove MH Elektroprivreda RS-a Ivan Koprivica.
U Hidroelektranama na Trebišnjici navode da je akumulacija Bileća početkom godine bila dobro popunjena zahvaljujući obilnim oborinama, ali da je nakon toga uslijedilo izrazito sušno razdoblje.
„Solidno smo napunili akumulaciju Bileća, a nakon toga imali smo znatno manje oborina. U siječnju je palo 440 litara po četvornom metru, dok smo u ostalih pet mjeseci imali 287 litara“, kazao je rukovoditelj sektora za upravljanje proizvodnjom i vodama HET-a Duško Vujović.
Trenutačni dotoci, navode iz elektroenergetskog sektora, vrlo su mali u odnosu na potrebe potrošnje. Razina hidroakumulacije Bileća trenutačno je oko 11 metara niža od planirane.
Petrović procjenjuje kako postojeće rezerve omogućuju nastavak proizvodnje još između 30 i 40 dana, dok predstoji i remont Hidroelektrana na Trebišnjici koji bi trebao trajati dulje od mjesec dana.
„Crpimo naše kapacitete. Vjerujem da će u listopadu krenuti drugačije“, rekao je Petrović.
Struju plaćaju i 200 eura po megavatsatu
U listopadu se očekuje i povratak Termoelektrane Ugljevik u proizvodnju, što bi trebalo ublažiti trenutačni nedostatak električne energije.
Prema sadašnjim procjenama, sušno razdoblje moglo bi se nastaviti do kraja rujna, zbog čega će Elektroprivreda RS-a nedostajuću energiju i dalje morati nabavljati na tržištu.
„Kupujemo po 200 eura po megavatsatu. Pokušavamo birati i kupovati u solarnim satima. Iskoristio bih priliku apelirati na građane da, koliko mogu, racionalnije troše, pogotovo u večernjem vršnom opterećenju od 17 do 22 sata“, rekao je Koprivica.
Povoljnija okolnost za sustav je kontinuirani rad Hidroelektrane na Drini, zahvaljujući vodama iz hidroelektrane Piva u Crnoj Gori.
Istodobno je Termoelektrana Gacko skratila planirani remont te, prema navodima iz Elektroprivrede RS-a, trenutačno proizvodi iznad plana, čime djelomično nadoknađuje manjak električne energije nastao zbog problema u drugim proizvodnim postrojenjima.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
