Usprkos najavama da će do sljedeće godine potpuno odustati od ruskog plina, zemlje Europske unije povećavaju njegov uvoz, piše njemački medij Welt Am Sonntag, pozivajući se na Centar za istraživanje energije i čistog zraka – CREA (Geopolitika news bi dodala možda ne “usprkos najavama”, već baš zato).
Europska borba protiv ovisnosti o ruskoj energiji sporo napreduje. U lipnju su države članice EU uvezle 14 posto više ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Rusije nego godinu ranije, prema podacima energetskog think-tanka Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), koje je analizirao WELT AM SONNTAG.
Prihodi Kremlja od prodaje sirovine navodno su porasli na 60 milijuna eura dnevno. Ovo najnovije povećanje potkopava plan EU-a da do 2027. prestane uvoziti ukapljeni prirodni plin (LNG) iz Rusije. Prema podacima CREA-e, Francuska je kupila većinu ruskog LNG-a. Samo je luka Montoir u Bretanji u lipnju primila četiri puta više nego u svibnju.
Situacija na međunarodnom tržištu plina nedavno se pogoršala jer je iranska kriza ozbiljno ograničila protok ukapljenog prirodnog plina (LNG) kroz Hormuški tjesnac. To je učinkovito eliminiralo Katar, jednog od najvećih svjetskih izvoznika plina. Prema think tanku Bruegel, ruski prirodni plin činio je 13,4 posto ukupnog uvoza plina u EU u drugom tromjesečju.
To znači da je ruski udio ostao na sličnoj razini od invazije na Ukrajinu 2022. godine. Države članice EU-a gotovo sav svoj ruski LNG nabavljaju iz terminala Yamal na Arktiku. U prvoj polovici ove godine odande su uvezle 136 pošiljki, odnosno 9,97 milijuna tona – više nego ikad prije.
Šokantna vijest: Europa uvozi rekordne količine ruskog plina. Evo koliko košta
U vrijeme prije invazije na Ukrajinu, Rusija je bila najvažniji izvor europskog prirodnog plina, čineći gotovo 50 posto uvoza plina u EU. Od tada se udio ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz SAD-a dramatično povećao, a uvoz iz Norveške također je naglo porastao. Prema Bruegelu, Norveška i SAD sada čine oko 60 posto europskog uvoza prirodnog plina, a slijede ih Alžir i Rusija, koji su otprilike izjednačeni.
Već smo ranije pisali kako se Europa od ožujka našla u dodatnim energetskim problemima zgog američko-izraelskog rata s Iranom, kao i to, da je značajno povećala uvoz ruskog ukapljenog plina s Arktika – za što potrošila milijarde eura, novca koji je Rusiji itekako nužan nakon snažnih zapadnih sankcija protiv njenog energetskog sektora ali i ukrajinskih dalekometnih napada u dubinu Rusije po energetskoj infrastrukturi.
EU je 25. travnja zabranila kratkoročnu kupnju ruskog LNG-a. Stručnjaci su predvidjeli da bi to moglo povećati cijene plina, iako bi dugoročni ugovori vrijediti do kraja godine.
EU i dalje uvozi ogromne količine ruskog LNG plina
