U našoj nedavnoj analizi pisali smo o „sporoj smrti Koalicije voljnih!, pritom se pozivajući i na tekst britanskog The Telegrapha.
I u našoj današnjoj analizi smo, između ostalog, napomenuli kako je finski ministar obrane javno rekao da njegova zemlja više nije u mogućnosti isporučivati Ukrajini rakete za protuzračnu obranu, jer bi time ugrozila i svoju nacionalnu sigurnost. Slično mišljenje počinje prevladavati i u Poljskoj, u kojoj ionako jača protu-ukrajinsko raspoloženje zbog otvorenog koketiranja vlasti u Kijevu s negativnim elementima iz ukrajinske povijesti u vrijeme Drugog svjetskog rata.
U ovu kategoriju vijesti (analiza) svakako spada i novi tekst medija POLITICO, sukus kojeg se svodi na činjenicu da Europljani sve više nerado predaju svoje zalihe raketa presretača Ukrajini, što je posebno izraženo u zemljama koje se nalaze istočnije i bliže Rusiji. Ali i ne samo u njima.
EU značajno povećava uvoz ruskog LNG plina: iznenadit će vas tko prednjači u kupnji
Kijev traži, zapad ne da
Kijev traži stotine presretača, ali nova proizvodnja doći će prekasno, rat s Iranom opteretio je američke zalihe, a nekoliko vodećih europskih podupiratelja Ukrajine kaže da im je ostalo malo raketa koje mogu sigurno donirati.
„U posljednjih nekoliko mjeseci Rusija na nas ispaljuje više projektila tjedno nego što dobivamo od partnera mjesecima“, rekao je prošli tjedan bivši ukrajinski ministar obrane Mihailo Fedorov. U srpnju je ukrajinska protuzračna obrana presrela samo 29 od 195 ruskih balističkih projektila, a još 40 nije uspjelo dosegnuti svoje ciljeve, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo obrane .
Njemačka, jedan od glavnih donatora vojne pomoći Ukrajini, već je prebacila sustave i rakete Patriot u Ukrajinu. No Berlin sada mora uravnotežiti sve hitnije potrebe Kijeva s minimalnim zalihama potrebnim za zaštitu Njemačke i ispunjavanje njezinih obveza prema NATO-u. I druge europske zemlje važu hoće li zadržati svoje presretače ili ih dati Ukrajini.
„Ovdje stvarno dosežemo svoje granice“, rekao je brigadni general Jürgen Schrödl, visoki dužnosnik njemačkog ministarstva obrane, na panelu u Berlinu ubrzo nakon prošlomjesečnog summita NATO-a u Ankari. „Također moramo osigurati vlastitu zaštitu.“
Berlin i druge sjevernoeuropske prijestolnice pozvale su kolege drugdje na kontinentu da ispitaju koliko još vojne opreme i financijske podrške mogu osloboditi.
„To dugoročno nije održivo za Europu“
„Mislim kako to dugoročno nije održivo za Europu“, rekao je norveški ministar obrane Tore O. Sandvik za POLITICO. „Sve europske zemlje moraju se angažirati.“
To vrši pritisak na zemlje sa zalihama presretača Patriot poput Poljske, Španjolske i Grčke. Nedostatak se poglavito odnosi na rakete Patriot PAC-3 i PAC-2, koje su među rijetkim učinkovitim obranama Ukrajine od brzog ruskog balističkog oružja.
Ukrajina može koristiti druge, često jeftinije, sustave protuzračne obrane protiv dronova i krstarećih raketa. Zemlja se utrkuje s razvojem vlastitog presretača Freyja, ali protubalistički sustav još uvijek zahtijeva ulaganja, inženjerski rad i testiranje prije nego što može ispuniti tu ulogu.
Moskva: Rusija neće zamrznuti rat na frontu. Evo na čemu inzistira
SAD glavni krivac?
Medij primarnu odgovornost za nedostatak sustava protuzračne obrane u Kijevu pripisuje “nedostatku političke volje” u Sjedinjenim Državama.
„Naravno, ukrajinski diplomati surađuju sa Španjolskom, Grčkom i svima ostalima u svijetu koji imaju [PAC]. Sve ovisi o SAD-u, a nedostatak političke volje za pomoć utječe na sve ostale. Američka administracija mogla bi pomoći, ali to ne čini. I kao rezultat toga, svi ostali imaju poteškoća“, rekao je visoki dužnosnik upoznat s pregovorima.
Prema riječima europskog diplomata, zemlje smještene bliže Rusiji sve su manje spremne odreći se svojih postojećih zaliha, jer njihove vlasti već smatraju da su njihovi sustavi protuzračne obrane nedovoljni. Primjerice, poljska odluka o prebacivanju pet raketa presretača u Ukrajinu izazvala je unutarnje političke kontroverze. Oporba je optužila vladu za slabljenje obrane zemlje usred ponovljenih incidenata s ruskim raketama i bespilotnim letjelicama u blizini poljske granice.
Zasad, ovisnost o sustavu protuzračne obrane Patriot čini američkog predsjednika Donalda Trumpa ključnom figurom za Kijev – piše u utorak i ukrajinski medij Strana.
No ovdje bismo dodali i svoju završnu konstataciju:
Trump očito traži mogućnost dogovora s Vladimirom Putinom kako bi spasio što se spasiti može, bez nužnih, visokorizičnih poteza od strane SAD-a koji je ionako u nezavidnoj situaciji oko rata na Bliskom istoku, a možda još i više zbog iscrpljenih kapaciteta svog visokotehnološkog oružja – prije svega upravo onog protuzračnog koje Ukrajini najviše i treba. U tom smislu u Moskvu idući tjedan stižu njegovi pregovarači Steve Witkoff i Jared Kushner.
Sigurno ne dolaze u turistički posjet, naslađivati se ljepotama ruske prijestolnice, ili razgovarati o američkim ulaganjima u Rusiju, u vrijeme dok iznad ove još uvijek lete ukrajinski dronovi.
Blic analiza Zorana Metera: Trump odbija Kijevu dati licencu za Patriote. U igri je rat ili mir s Rusijom
