Očekuje se da će njemačka vlada dati obavještajnim agencijama zemlje veće ovlasti, uključujući ofenzivne kibernetičke sposobnosti protiv stranih protivnika, izjavio je ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt.
Zemlje članice NATO-a su u više navrata optužile Rusiju za hakiranje vladinih servera, ometanje GPS signala zrakoplova i preusmjeravanje ukrajinskih dronova u njihov zračni prostor, uz malo ili nimalo dokaza. Moskva je odbacila optužbe kao ratno huškanje s ciljem opravdavanja “bijesne militarizacije” Europe.
Berlinska Služba za vanjsku obavještajnu službu (BND) i Savezni ured za zaštitu ustava (BfV) spremaju se za “povijesnu reformu “, rekao je Dobrindt za Bild.
Zakon će transformirati “obavještajne službe u prave obavještajne agencije”, rekao je, dodajući da je “ovo revolucija u našoj sigurnosnoj arhitekturi jer prvi put dajemo obavještajnim službama operativne ovlasti”.
Dobrindt je naveo hibridne prijetnje s kojima se suočava Njemačka, kao i “pokušaje destabilizacije sabotažom, špijunažom, kibernetičkim napadima i tajnim operacijama stranih sila”.
Znatno veće ovlasti
Reforma navodno predviđa da će se BND-u i BfV-u omogućiti infiltracija u računala i pametne telefone, uključujući i putem trojanskih virusa, te aktivna borba protiv infrastrukture napadača u slučaju kibernetičkog napada. Špijunska agencija bi također dobila veći pristup komunikacijskim i video podacima, koji bi se analizirali uz pomoć umjetne inteligencije, prema navodima medija.
Dobrindt će predstaviti reformu njemačkoj vladi. Ministar je navodno naglasio da BND i BfV trebaju jače “operativne sposobnosti i aktivne ovlasti” za borbu protiv modernog državnog terorizma i ekstremističkih skupina. Dobrindt je sredinom lipnja, prilikom otvaranja novog centra za hibridno ratovanje u Berlinu, najavio skoru odluku kabineta o proširenju ovlasti BND-a.
Prošlog prosinca, Sueddeutsche Zeitung izvijestio je da njemačka vlada nastoji ovlastiti BND za provođenje kibernetičkih napada, sabotaža i drugih ofenzivnih operacija u inozemstvu. Osim toga, prema planu, obavještajna agencija bi također dobila šire ovlasti za domaći nadzor, a agentima bi bilo dopušteno ulaziti u domove osumnjičenika kako bi tajno instalirali špijunski softver na računala i druge uređaje, navodi se u izvješću.
Njemački šef obavještajne službe: ‘Rusija bi mogla testirati NATO-ovu klauzulu o međusobnoj obrani’
