Svi smo kao mladi bili ludi i nepromišljeni, a jedina razlika između nas i onih koji su nastradali u tome je što smo mi preživjeli. Naučiti iz tuđih, umjesto svojih grešaka najteže je, no umjesto da se s neopreznima rugamo, pomozimo im da preživimo i educirajmo sve koji dolaze na naše Jadransko more o njegovim smrtnim opasnostima. U povijesti i arhivima zapisani su brojni misteriozni slučajevi brodova s mrtvom posadom koji nisu potonuli niti se nasukali — posadu nitko nije otrovao ni ubio, a utopili su se iako prstom nisu dotaknuli more.
Povijesni zapisi Lučke kapetanije Senj i lokalne kronike bilježe potresne prizore: manji trgovački jedrenjaci poput bracera i trabakula, koje bi u kanalu iznenadila orkanska bura, zatečeni su neoštećeni, ali s beživotnom posadom na palubi. Žrtve su imale gusti, bijeli pjenasti ispljuvak na ustima i nosu.
Smrtonosni mehanizam morske prašine
Iznenadna tragedija nije bila posljedica brodoloma, već nemogućnosti udisanja zraka zbog guste vodene magle koja se stvara neposredno iznad površine mora.
Ovaj fenomen prisutan je i u modernim vremenima. Tijekom orkanskog nevremena na Kvarneru i u Velebitskom kanalu 2007. godine zabilježeno je stradavanje mađarske državljanke, gdje je u službenim nalazima kao uzrok smrti navedeno gušenje morskom prašinom. Također, u službenim zapisima akcija spašavanja (poput one nagrađene Plavom vrpcom Vjesnika 2021. godine kod Senjskih vrata), iskusni djelatnici Lučke kapetanije ističu da najveću ugrozu za ljude u malim brodicama ne predstavlja samo prevrtanje, već opasnost da ih zrak zasićen morskom prašinom u kratkom roku uguši na samom plovilu.
Ako plovilo nema zatvorenu kabinu ili kormilarnicu, posada je izravno izložena udarima vjetra koji nosi kapljice mora brzinama većim od 130 km/h. Pri pokušaju udisaja, sitne čestice soli i vode silovito udaraju u glasnice.
Ljudsko tijelo reagira automatskim, refleksnim grčenjem glasnica (laringospazmom) kako bi spriječilo ulazak vode u pluća, što u roku od 2 do 4 minute dovodi do brzog gušenja, hipoksije i gubitka svijesti.
Ekstremni opstruktivni hipotermijski šok
Bura je izrazito suh i hladan katabatički vjetar koji se s Velebita i Biokova obrušava prema moru. Kada bura brzina većih od 150 km/h dođe u doticaj s mokrom odjećom, nastaje drastičan efekt rashlađivanja zraka (wind chill).
Uz opasnost od gušenja, naglo hlađenje tijela ubrzava kolaps kardiovaskularnog Pad u more izaziva hiperventilaciju i nevoljni udisaj mora. Čak i ako ostanu na brodu, posada u mokroj odjeći na orkanskom vjetru gubi tjelesnu temperaturu brzinom od 2 do 3 °C svakih deset minuta, što vodi do zastoja srca prije klasičnog utapanja.
Bura ne puše ravnomjerno, već “tuče” po morskoj površini odozgor. Kratke pauze između izrazito jakih udara često prevare nautičare da napuste zaklon, nakon čega ih pogodi udarac (reful) dvostruko jače snage koji u sekundi preokreće brodicu.
Igračke na napuhavanje: Sigurna i brza smrtonosna zamka
Za ljude koji se u uvjetima orkanske bure u Podvelebitskom kanalu zateknu na rekvizitima poput madraca na napuhavanje ili malih gumenih čamaca bez čvrstog dna i motora, šanse za preživljavanje praktički ne postoje. U pomorsko-spasilačkim krugovima takve situacije ne smatraju se akcijama spašavanja, već u pravilu potragama za tijelima. Iz iskustva, spasitelji nam tumače, pravo je čudo u ovakvoj situaciji uopće pronaći žive ljude.
1 prema milijun: Matematika preživljavanja na napuhancu
Matematički i fizikalni model preživljavanja čovjeka na napuhancu duljine do 2 metra u Podvelebitskom kanalu temelji se na umnošku četiriju kritičnih, međusobno povezanih vjerojatnosti:
| Faktor rizika | Fizikalni / biološki proces | Vjerojatnost preživljavanja |
|---|---|---|
| 1. Aerodinamička stabilnost | Bez kobilice i uz malu masu, napuhanac djeluje kao jedro. Tlak vjetra pri 130 km/h nadmašuje stabilizacijski moment mase čovjeka i prevrće ga u roku od nekoliko sekundi. | |
| 2. Gušenje morskom prašinom | Udisanje aerosola izaziva laringospazam, a gubitak svijesti uslijed hipoksije nastupa za 2 do 4 minute. | 5% |
| 3. Hipotermijski šok | Voda provodi toplinu 25 puta brže od zraka, a splet suhog vjetra i mokre kože stvara efekt hlađenja ispod 0 °C. Nakon 30 minuta nastupa hipotermijski kolaps i otkazivanje mišića. | 10% |
| 4. Kinetička trauma pri udaru | Vjetar nosi tijelo brzinom do 5 čvorova prema strmim hridima Prvića, Golog otoka ili Paga (45–90 min). Valovi silovito bacaju tijelo o oštri vapnenac. | 2% |
Množenjem ovih faktora dobiva se ukupna matematička vjerojatnost preživljavanja od svega 0,0001% — odnosno jedan prema milijun.
Jedine šanse da preživite su da se zapravo što prije dočepate kopna. No to je, pogotovo u noćnim uvjetima – gotovo nemoguće!
Prevencija prije dolaska na obalu
Ove fizikalne činjenice i opasnosti moraju se objasniti turistima prije nego što uopće stignu na obale pod Velebitom ili Biokovom. Pravovremena edukacija može spasiti nečiji život, jer biti nepromišljen i biti nesvjestan opasnosti na moru nipošto nije isto.
Jurica Gašpar
