ZADAR — Daniel Stegnjaić, jedan od četvorice muškaraca osumnjičenih za organizirano podmetanje čak deset požara na zadarskom području, godinama je bio izdašno financiran iz javnih sredstava. Prema najnovijim podacima koje je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dostavila portalu Index.hr, Stegnjaiću je od 2017. godine do danas isplaćeno ukupno 220.974,42 eura.
Detaljna struktura isplata pokazuje da se lavovski dio odnosi na Europski fond za jamstva u poljoprivredi, iz kojeg mu je isplaćeno 161.270,23 eura, dok je iz Europskog poljoprivrednog fondla za ruralni razvoj primio 57.340,43 eura. Preostali iznos od 2.363,76 eura odnosi se na izravna nacionalna sredstva.
Od povratka i državne obnove do sumnje na terorizam
Mještani otkrivaju kako je Stegnjaić tijekom vojno-redarstvene operacije Oluja napustio Donje Biljane. U selo se najprije vratio njegov otac, a nakon očeve smrti vratio se i Daniel, koji je naslijedio obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo na kojem trenutačno uzgaja oko 250 ovaca. Zanimljivo je da mu je, prema riječima mještana, država nakon rata u sklopu programa obnove potpuno obnovila i obiteljsku kuću, baš kao i ostale stambene objekte u tom selu.
Ipak, umjesto mirnog suživota i poljoprivrede, Stegnjaić je završio iza rešetaka u velikoj policijskoj akciji. Uhićen je zajedno s Vladimirom Ćupićem, javnosti otprije poznatim iz afere “Crno brdo”, još dvojicom muškaraca te 33-godišnjom državljankom Poljske.
OD ‘CRNOG BRDA’ DO PALJEVINA: Tko je Vladimir Ćupić, osumnjičenik za zadarske požare?
Vladimir Ćupić, jedan od četvorice osumnjičenih za podmetanje čak deset požara na zadarskom području, javnosti je od ranije poznat kao akter velike ekološke afere “Crno brdo” u Biljanima Donjim, gdje je 2010. i 2011. godine odbačeno 140 tisuća tona potencijalno kancerogene troske iz šibenskog TEF-a.
Ćupić je prošle godine za tjednik Novosti tvrdio da je u cijelom slučaju zapravo bio izmanipuliran. Ispričao je da je u katastru upoznao čovjeka koji mu je ponudio da iznajmi naslijeđenu zemlju za skladištenje građevinskog materijala. Obećana mu je i mjesečna plaća od 11 tisuća kuna da radi kao čuvar, no umjesto blokova i cementa, na parceli je niknulo golemo brdo crnog otpada.
Za prvu godinu najma dobio je 60 tisuća kuna, od čega je većinu morao dati posrednicima, a ugovor nikada nije ovjeren kod javnog bilježnika. Zbog ekološke bombe mještani su pokrenuli prosvjede, a Ćupić je godinama u selu živio kao izopćenik.
“Nitko me nije htio u kuću primiti. Susjedi su mi zaključavali vrata i govorili da sam donio najveće zlo u selo”, izjavio je tada.
Petnaest godina nakon ekološkog skandala, Ćupić se ponovno našao pod istragom – ovoga puta kao osumnjičeni serijski piroman.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
„Tko god umre, umre od raka”: Mračna tajna 5 puta većeg brda otrovnog otpada od onog u Gospiću zbog kojeg je zatvoreno vodocrpilište, a ugroženo pola Dalmacije!
Kada su kamioni počeli dovoziti i odlagati opasan industrijski otpad i slagali u jedno brdo ljudima odmah pokraj kuća, sve su alarmirali lokalni stanovnici. Došao sam do broja telefona jednog od vozača i razgovarao s njim. Snimio sam taj razgovor i pustio ga tada u radijski eter. Nitko nije reagirao,
