Ukrajinska vlada krenula je u potragu za skladišnim prostorima koje bi ustupila tvrtkama čiji su vlastiti objekti uništeni u bombardiranju. U najboljem slučaju, raspoloživi kapaciteti mogu pokriti tek oko petine potreba gospodarstva dok “skladišni rat” ulazi u novu, razorniju fazu “totalnog rata”, prema procjenama vladinih stručnjaka.
Rusija je počela sustavno uništavati ukrajinski maloprodajni sustav. Regionalni uredi Državnog fonda za imovinu od početka bombardiranja u srpnju pregledali su više od 1,175 milijuna četvornih metara državnih skladišta, a podaci iz zapadnih regija još pristižu. Agencija za upravljanje i povrat imovine (ARMA) dodatno pregledava 250.000 četvornih metara skladišta zaplijenjenih sankcioniranim vlasnicima i u sklopu kaznenih postupaka, od čega je oko 60.000 četvornih metara već pripremljeno za ustupanje privatnim tvrtkama.
“Naš je zadatak pronaći rješenje koje će istodobno zadovoljiti hitne potrebe gospodarstva i načela učinkovitog i zakonitog upravljanja zaplijenjenom imovinom, objavila je ARMA, prema navodima lokalnih medija. Prostor bi se dodjeljivao putem javnih natječaja za dobivanje prava upravljanja, a vršiteljica dužnosti čelnice ARMA-e Jaroslava Maksimenko rekla je da se pri procjeni uzimaju u obzir tehničko stanje objekata, pristupne ceste, vlasnički status i stvarna namjena prostora, izvijestio je Interfax-Ukraine.
“Imamo skladišta za robu koja zahtijeva suhe uvjete, imamo hladnjače i silose za žitarice”, rekla je, dodajući da sada država čeka da tvrtke kažu što mu od toga zapravo treba.
Država koja mora posegnuti u vlastiti registar zaplijenjene imovine kako bi pronašla prostor u kojem bi supermarketi mogli skladištiti hranu možda je dosad najjasniji pokazatelj posljedica ove faze rata. Tri godine ruska kampanja zračnih napada bila je usmjerena na proizvodnju i prijenos električne energije, tj. na pokušaj da se Ukrajinu zamrzavanjem prisili na predaju te na transformatorske i rasklopne objekte od 750 kV koji drže elektroenergetsku mrežu na okupu.
Sada je na udaru komercijalni sloj koji se nalazi iznad elektroenergetske mreže. Više se ne napadaju samo fizička skladišta, nego cjelokupna infrastruktura maloprodajnog sektora koja robu dovodi do polica: sortirni centri, distribucijski centri, skladišta hrane i građevinskog materijala te benzinske postaje, piše BneIntelliNews.
Shelves in supermarkets in the Kiev region are now almost completely empty.
Ukrainians report significant shortages of vegetables, fruits, eggs, and dairy products after multiple Russian strikes on warehouses in the region.
Feeling stupid yet? pic.twitter.com/o0tTkwT686
— Gabriel (@GabeZZOZZ) August 12, 2026
Ostale trećina prijeratnog skladišnog kapaciteta
Oko 920.000 četvornih metara ukrajinskih skladišnih kapaciteta uništeno je od 2022. godine, odnosno 29,7 posto ukupnog prostora kojim je zemlja raspolagala prije potpune invazije. Više od 500.000 četvornih metara uništeno je samo u posljednjih 12 mjeseci, izvijestio je NV 12. kolovoza. Kijevska oblast, glavno distribucijsko središte zemlje, izgubila je polovicu svojih kapaciteta.
Prije invazije Ukrajina je imala približno 3,2 milijuna četvornih metara skladišnog prostora klase A i B, a do kraja 2022. taj se kapacitet smanjio na oko 2,6 milijuna četvornih metara. Tržište je potom bilo relativno stabilno od sredine 2023. sve dok Rusija prošlog ljeta nije ponovno pokrenula velike napade. U početku su na meti bile poslovnice i terminali tvrtke Nova Pošta, a potom se popis ciljeva proširio na praktički sve ostale dijelove logističkog sustava.
Prema procjeni Oleksandra Bondarenka iz grupacije Bureau of Investment Programs, raketnim napadima tijekom protekle godine uništeno je između 400.000 i 440.000 četvornih metara suhih skladišta i hladnjača u Kijevu, Lavovu, Odesi, Harkivu i Dnipru. Tome treba dodati još 100.000 do 120.000 četvornih metara poštanskih terminala. Bondarenko vrijednost uništenih ulaganja u logistiku procjenjuje na oko 300 milijuna dolara, uz dodatnih 50 milijuna dolara vrijedne objekte Nove Pošte.
Samo u prvih šest mjeseci 2026. uništeno je više od 300.000 četvornih metara skladišnog prostora, u usporedbi sa svega 65.000 četvornih metara tijekom prvih devet mjeseci 2025. U tom je polugodištu zabilježeno najmanje 40 napada na logističku infrastrukturu. Analitičari smatraju da je stvarna brojka i veća jer su tvrtke prestale javno objavljivati podatke o šteti.
Popis pogođenih tvrtki izgleda poput popisa s glavne trgovačke ulice. Između kraja srpnja i sredine kolovoza pogođeno je najmanje 20 velikih kompanija, od kojih čak 11 u jednoj noći, 5. kolovoza. Među njima su trgovački lanci NOVUS i Fozzy Group, dostavna tvrtka Nova Pošta, internetska trgovina Rozetka, lanac trgovina građevinskim i kućnim potrepštinama Epicentr K te distributer maziva Liqui Moly Ukraine. Philip Morris je u srpnju izgubio jedno skladište. Najveći pojedinačni napad u proteklih godinu dana uništio je kompleks Amtel, površine 100.000 četvornih metara, u kojem je robu skladištilo više različitih zakupaca.
Konzultantska tvrtka za komercijalne nekretnine UTG procjenjuje da je ukupno oštećeno ili uništeno između milijun i 1,5 milijuna četvornih metara poslovnih nekretnina, dok gubitak skladišnih kapaciteta premašuje 950.000 četvornih metara. To bi, prema njihovoj procjeni, bilo oko 20 posto prijeratnih kapaciteta, a ne 29,7 posto koliko navodi NV. Dva skupa podataka nisu međusobno usklađena, a nijedna strana nije objavila metodologiju izračuna. Gubici u logistici i komercijalnim nekretninama zajedno premašuju 1,5 milijardi dolara.
Benzinske crpke, luke…
Benzinske postaje pokazuju gdje ova kampanja prestaje biti samo priča o energetici i počinje biti i priča o maloprodaji. Rusija je u prvih sedam mjeseci 2026. uništila 37 benzinskih postaja Naftogaz Grupe, objavila je ta kompanija, dok je od lipnja pogođeno više od 200 ukrajinskih benzinskih postaja: otprilike tri dnevno.
Naftogaz je u samo jednom tjednu, zaključno sa 17. kolovoza, zabilježio 13 napada na svoje objekte, odnosno ukupno 293 napada od početka godine. Kako je izvijestila Ukrainska Pravda, intenzitet napada više je nego dvostruko veći nego prethodnih godina, a na nekim je lokacijama proizvodnja morala biti obustavljena.
“Pripreme za zimu odvijaju se usred dosad nezabilježenog broja napada na objekte Naftogaza”, rekao je vršitelj dužnosti glavnog direktora Sergij Fedorenko.
Ista se logika proteže sve do lučkih vrata. Terminali za dubokomorski promet oko Odese zatvoreni su, što je prema procjeni ministarstva agrarne politike povećalo troškove izvoza žitarica za oko 50 dolara po toni i ugrozilo prihode poljoprivrednika u vrijednosti od 3 milijarde dolara, dok se rat dronovima proširio na onesposobljavanje luka. Skladišta, prijevoznici, benzinske postaje i lučki vezovi karike su istog lanca i sva četiri segmenta istodobno su na udaru.
Država uskače, ali kapaciteti nisu dovoljni
Čak i ako uzmemo zdravo za gotovo podatke Kijeva o ustupanju državnih skladišta tvrtkama, tj. podatke Državnog fonda za imovinu o 1,175 milijuna četvornih metara i ARMA-e o 250.000 četvornih metara, stvarno je spremno za ustupanje svega 60.000 četvornih metara, odnosno samo oko 6,5 posto od 920.000 četvornih metara uništenih kapaciteta. Stručnjaci koje citira Ukraine Business News procjenjuju da bi, u najboljem slučaju, dostupni prostori mogli zadovoljiti oko 20 posto potreba gospodarstva. I to prije nego što se postavi pitanje može li, primjerice, zaplijenjeni silos za žitarice u Dnjepropetrovskoj oblasti uopće koristiti trgovačkom lancu iz Kijeva koji je izgubio distribucijski centar s kontroliranom temperaturom.
Dobavljači pogođeni u Kijevskoj oblasti već su povećali cijene za 15 do 20 posto kako bi pokrili gubitke i veće operativne troškove, dok bi smanjenje raspoloživog skladišnog prostora moglo podići najamnine za dodatnih 10 do 12 posto. Skladišni rat već je počeo prazniti police ukrajinskih supermarketa i upravo je to njegova svrha. Riječ je o istom obrascu napada na civilno gospodarstvo koji sada prakticiraju obje strane, a koji je u slučaju Ukrajine dobio naziv “Operacija Wildberries”: kampanja usmjerena na uništavanje poslovanja u e-trgovini koje čini oko 10 posto ukupnog maloprodajnog prometa u Rusiji.
Ukrajina je tijekom tri zime napada na elektroenergetsku mrežu uspijevala donekle održati opskrbu strujom jer se elektrana može popraviti, a transformator uvesti. Trgovačko-distribucijsku je mrežu puno teže obnoviti: ona podrazumijeva zgrade, police i regale, rashladne sustave, kamione, zaposlenike i ugovore o najmu, raspoređene diljem zemlje, pri čemu su najsigurnije regije upravo one najudaljenije od potrošača.
Država je sada pregledala sve što posjeduje ili je zaplijenila i ustanovila da u najboljem slučaju može pokriti tek petinu manjka. Sve ostalo ostaje problem privatnog sektora, u četvrtoj godini rata.
Rusija se uhodala u ciklus obnove rafinerija i uzvraća uništavanjem 200 ukrajinskih crpki
