Hrvatska je lani ostvarila povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u proizvodnji prehrambenih proizvoda, čak 1,9 milijardi eura, stoga je transformacija sektora nužna, istaknuto je na konferenciji “Budućnost hrane i maloprodaje”, održanoj u Zagrebu u organizaciji Motus Media Grupe, na kojoj su sudjelovali brojni stručnjaci i sudionici u procesu proizvodnje i distribuciji hrane. “Prehrambena sigurnost i konkurentnost su globalni izazovi s kojima se suočavamo u posljednje vrijeme od koronakrize, do rata o Ukrajini. Briga o okolišu, klimatske promjene, održavanje dobavnih lanaca i proizvodnje, uz novu tehnologiju važni su elementi koji će kreirati ovo područje”, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. No, neki se izazovi vuku već desetljećima…
“Hrvatska je lani ostvarila najveći, povijesno gledajući, vanjskotrgovinski deficit u proizvodnji prehrambenih proizvoda. To je bilo 1,9 milijardi eura, odnosno 30% u odnosu na 2020. Izvoz nam pada za 2,5%, a uvoz raste na 10%. U ovoj godini je pokrivenost tržišta proizvodnjom pala na 67%”, ustvrdio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
S obzirom na to da Hrvatska sve više hrane uvozi, a samodostatna je samo u proizvodnji pet prehrambenih proizvoda, pitanje je i je li sav novac koji je EU uložila u domaću poljoprivredu, a riječ je o 10 milijardi eura, opravdano dodijeljen i potrošen.
“Ne učimo iz teških situacija. Ali, optimist sam, jer mislim da ima mogućnost, resursa, novca i znanja”, rekao je Vlado Čondić Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrede, HGK.
