Njemački razvojni tim napravio je važan korak prema novom konceptu protuzračne obrane. Bespilotna letjelica Cobra, koju razvija tvrtka POLARIS Spaceplanes zajedno s proizvođačem oružja Diehl Defence, prvi je put poletjela i tijekom pokusnog leta prešla više od 20 kilometara. Let je, prema POLARIS-u, prošao bez problema. Tvrtka najavljuje još testiranja tijekom idućih mjeseci, dok bi snimke prvog leta trebale biti objavljene naknadno, piše Aviation Week.
No, sama udaljenost od 20 kilometara nije najbitnija, već detalj o tome što što bi Cobra trebala nositi: protuzračnu raketu IRIS-T.
Leteći lanser umjesto klasičnog sustava PZO
Cobra je dio programa AirLAS (Airborne Launching and Attack System), koji Diehl Defence i POLARIS razvijaju od 2025. godine. Ideja je iduća: umjesto da raketa bude ispaljena iz lansera na zemlji, bespilotna letjelica odnosi je desecima kilometara prema području u kojem se očekuje prijetnja.
Drugim riječima, ne pokušava se toliko povećati domet same rakete koliko se pokušava pomaknuti mjesto s kojega se raketa ispaljuje. Zemaljski sustav protuzračne obrane može biti uvjetno mobilan, ali ipak se u datom trenutku mora lansirati s točne pozicije. Cobra bi trebala omogućiti da se raketa približi potencijalnom cilju prije nego što bude lansirana. Američki Janes je sustav zato opisao više kao svojevrsnu leteću lansirnu rampu nego kao klasični borbeni dron. Letjelica pritom nema vlastite senzore za otkrivanje ciljeva.
Cobra bi mogla djelovati protiv zrakoplova, helikoptera, krstarećih projektila i dronova, a nakon misije predviđena je mogućnost povratka i ponovne uporabe. U određenim scenarijima mogla bi biti i potrošna, jednokratna platforma.
Šest metara, delta-krilo i mlazni motori
Prototip predstavljen javnosti u lipnju na sajmu ILA Berlin dug je oko šest metara. Ima konfiguraciju nalik letećem krilu s delta-krilom i stabilizatorima na vrhovima krila.
Na sajmu je Cobra 600 bila prikazana s jednom raketom IRIS-T postavljenom na gornjoj strani trupa. Prema Janesu, konstrukcija je predviđena za četiri mala turbomlazna motora, iako su na izloženom primjerku bila ugrađena samo dva JetCatova motora.
Letjelica je pritom znatno veća od većine dronova koji se danas povezuju s protuzračnom obranom. Maksimalna masa pri polijetanju prototipa koji je sada izveo prvi let prelazi 600 kilograma.
POLARIS je Cobru razvio iz tehnologije koju koristi u svojim projektima brzih i ponovno uporabljivih svemirskih letjelica. Tvrtka inače pravi letjelice koje se kreću hiperosničnom brzinom, pa je za očekivati da će i Cobra biti brza. Tvrtka iz Bremena inače radi na svemirskim avionima, pa je prelazak dijela tog znanja u obrambeni projekt pomalo neobičan spoj svemirske i vojne tehnologije.
Zašto IRIS-T?
IRIS-T nije eksperimentalni projektil. Riječ je o već uvedenoj europskoj raketi zrak-zrak koju proizvodi Diehl Defence, a njezina zemaljska inačica IRIS-T SLM posljednjih je godina postala jedan od važnijih europskih sustava protuzračne obrane.
Za usporedbu, IRIS-T SLS ima učinkoviti domet oko 12 kilometara, dok SLM može djelovati na udaljenostima do oko 40 kilometara i visinama do 20 kilometara.
Još je zanimljivije što se IRIS-T SLM već koristi u Ukrajini. Njemačka ga je ondje isporučila kao dio pomoći protuzračnoj obrani, a sustav je iskušan u borbi protiv različitih zračnih prijetnji. Njemačka je verziju SLM zapravo borbeno testirala u Ukrajini, a tek nakon toga ju je uvela za svoju vojsku. Diehl navodi vrlo visoku učinkovitost sustava u borbenim uvjetima.
Korisnička baza IRIS-T SLM-a širi se i unutar NATO-a. Estonija je u lipnju 2026. preuzela svoju prvu jedinicu tog sustava.
Dugačak put ispred
Unatoč zanimljivoj zamisli, AirLAS je još uvijek razvojni projekt. Prvi let prototipa važan je korak, ali od njega do operativnog sustava dug je put.
Još nema potvrđenog ugovora kojim bi njemačka vojska ili neka druga država naručila Cobru. Diehl je ranije objavio da postoji interes najmanje jedne države za ulaganje u projekt, ali zasad nema objavljenog ugovora o nabavi. Suradnju u razvoju su dvije kompanije formalizirale u lipnju 2025. na pariškom zrakoplovnom sajmu, kada su najavile upravo integraciju IRIS-T-a na bespilotnu platformu POLARIS-a.
No, kombinacija relativno jeftine bespilotne platforme, već provjerene rakete i umreženog sustava protuzračne obrane, mogla biti jedan od zanimljivijih smjerova razvoja europske protuzračne obrane.
Nakon testiranja u Ukrajini: Njemačka tek sada dobila prvi IRIS-T SLM za svoju vojsku