Portal Fiuman piše da je slučaj isticanja zastave HOS-a s natpisom „Za dom spremni“ na prosvjedu u središtu Rijeke dobio prvi sudski epilog. Općinski sud u Rijeci proglasio je predsjednika Udruge Za bolju Hrvatsku Ronalda Barišića (24) krivim za tri prekršaja i izrekao mu ukupnu novčanu kaznu od 3.150 eura.
Kako navodi Fiuman, postupak se nije odnosio samo na isticanje zastave HOS-a. Barišić je proglašen krivim i zbog širenja lažnih vijesti tijekom govora na prosvjedu te zbog toga što kao voditelj okupljanja nije reagirao na izvođenje pjesme „Striče Ivane“.
Riječ je o prosvjedu „Za spas hrvatske kulture“, održanom na Jadranskom trgu u Rijeci, na kojem se prema sudskom dokumentu okupilo stotinjak građana. Nakon prosvjeda Prva policijska postaja Rijeka pokrenula je postupak protiv Barišića, dok su on i njegova udruga u javnosti kritizirali postupanje policije i tvrdili da isticanje obilježja HOS-a nije protuzakonito.
Sud: Zastava je istaknuta izvan okolnosti u kojima bi postojala iznimka
Najveći dio kazne, 2.100 eura, odnosi se na isticanje zastave HOS-a. Sud je utvrdio da je Barišić prije svog govora i na kraju programa ispred pozornice isticao crnu zastavu sa šahovnicom, oznakom HOS-a i natpisom „Za dom spremni“.
Barišić je pred sudom odbacio optužbe. Tvrdio je da je riječ o dopuštenoj i priznatoj službenoj zastavi te da nije imao namjeru veličati NDH ili rasističku ideologiju. U obrani se pozvao i na ranije sudske odluke povezane s korištenjem pozdrava „Za dom spremni“ i obilježja HOS-a.
Sud takvu obranu nije prihvatio. U obrazloženju je naglašeno da se toga dana nije obilježavala obljetnica HOS-a niti održavala komemoracija poginulim pripadnicima HOS-a, već je riječ bila o prosvjedu „Za spas hrvatske kulture“.
„Upravo isticanje te insignije“, navodi sud, izvan navedenih iznimaka predstavlja veličanje totalitarnog režima, manifestaciju rasističke ideologije i oblik nesnošljivosti, zbog čega je zaključeno da je riječ o ponašanju kažnjivom prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Kažnjen i zbog tvrdnji o navodnom napadu migranta na časnu sestru
Drugi dio presude odnosi se na Barišićev govor tijekom prosvjeda. Sud je utvrdio da je okupljenima, među ostalim, govorio: „Jučer je skoro zaklana časna sestra, migrant ju je napao“, kao i da su migranti došli „silovati i ubijati“, da šire tuberkulozu preko hrane te da je migrant uzvikivao „Allahu ekber“.
Sud je zaključio da je time širio lažne vijesti kojima je među građanima stvarao strah, nemir i nesigurnost. Za taj prekršaj izrečena mu je kazna od 750 eura.
Barišić je tvrdio da u trenutku prosvjeda nije bilo poznato da je priča o napadu na časnu sestru netočna te da je vijest bila javno dostupna. Sud je, međutim, pregledom medijskih članaka objavljenih prije prosvjeda zaključio da se u njima nije navodilo da je časnu sestru napao migrant. Naknadno je utvrđeno da se napad uopće nije dogodio.
Morao je zaustaviti izvođenje pjesme „Striče Ivane“
Treći prekršaj odnosi se na Barišićevu ulogu voditelja prosvjeda. Tijekom okupljanja izvedena je pjesma „Striče Ivane“, u kojoj se spominju stihovi o stricu koji je bio ustaša i poginuo 1945. godine.
Sud smatra da je Barišić kao voditelj okupljanja morao reagirati i zaustaviti izvođenje pjesme, što nije učinio. Za taj prekršaj kažnjen je s dodatnih 300 eura.
Barišić je tvrdio da nije unaprijed znao koje će pjesme izvođači izvesti te da je riječ o domoljubnoj pjesmi koja ne potiče na mržnju ili netrpeljivost. Sud je zaključio da tekst pjesme prosječnog čovjeka asocira na Drugi svjetski rat, ustaški pokret i NDH te da je Barišić kao voditelj morao poduzeti mjere radi osiguranja javnog reda i mira.
Za jedan dio optužbe ipak oslobođen
Barišić je oslobođen četvrtog dijela optužbe, koji ga je teretio da kao odgovorna osoba organizatora nije osigurao red i mir na prosvjedu.
Sud je utvrdio da je službeni organizator bila Udruga Za bolju Hrvatsku, dok je Barišić u dokumentaciji bio naveden kao voditelj okupljanja. Zbog toga nije dokazano da je u svojstvu organizatora počinio prekršaj koji mu se stavljao na teret.
Prilikom odmjeravanja kazne sud je kao otegotnu okolnost uzeo težinu počinjenih prekršaja, dok je kao olakotnu okolnost uzeo činjenicu da Barišić u prethodne tri godine nije bio pravomoćno prekršajno kažnjavan.
Ukupno mu je izrečena novčana kazna od 3.150 eura. Ako u propisanom roku uplati dvije trećine tog iznosa, odnosno 2.100 eura, smatrat će se da je kazna u cijelosti plaćena. Uz to mora podmiriti i 60 eura troškova prekršajnog postupka.
Odluka nije pravomoćna, a Barišić i policija imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske.
