Svjetska mora ponovno ruše temperaturne rekorde, a znanstvenici upozoravaju da bi se zagrijavanje moglo nastaviti. Kombinacija dugoročnog utjecaja klimatskih promjena i sve snažnijeg fenomena El Niño dovela je prosječnu temperaturu površine oceana na novu rekordnu razinu, piše BBC.
Europska služba za klimatske promjene Copernicus prekjučer je izmjerila prosječnu temperaturu površine mora od 21,1 stupanj Celzijev, ne računajući polarna područja. Riječ je o temperaturi znatno višoj od uobičajene za ovo razdoblje godine.
Dosadašnji rekord iznosio je 21,09 °C, a izmjeren je u ožujku 2024. godine. “Ovaj rekord je još jedan jasan signal da su oceani pod sve većim opterećenjem”, izjavila je dr. Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa. Podaci se odnose na temperaturu mora izmjerenu na dubini od deset metara, a dobiveni su kombiniranjem mjerenja s plutača, brodova i satelita.
El Niño još nije dosegnuo vrhunac
Posebno zabrinjava činjenica da su oceani već sada toliko topli, iako El Niño još nije dosegnuo svoju najveću snagu.
Riječ je o prirodnom klimatskom fenomenu tijekom kojeg se neuobičajeno topla voda pojavljuje na površini istočnog i središnjeg tropskog Pacifika. Širenje te topline utječe na prosječnu temperaturu cijelog planeta, ali i na vremenske prilike u različitim dijelovima svijeta.
Prema prognozama, El Niño bi trebao nastaviti jačati sve do Božića. Znanstvenici upozoravaju da bi mogao biti jedan od najsnažnijih takvih događaja u posljednjih nekoliko stoljeća. To znači da bi se zagrijavanje oceana moglo nastaviti i tijekom 2027. godine.
Toplija mora donose brojne probleme
Problem pritom nije ograničen samo na područje Tihog oceana. I izvan Pacifika bilježe se izrazito visoke temperature mora. Velika područja oko Ujedinjenog Kraljevstva i Europe već su tijekom većeg dijela godine bila zahvaćena morskim toplinskim valovima. Znanstvenici smatraju da je činjenica da se zagrijavanje pojavljuje na tako velikom području jedan od jasnih pokazatelja sve snažnijeg utjecaja klimatskih promjena na oceane.
Oceani upijaju više od 90 posto viška topline koju u atmosferu unose emisije stakleničkih plinova, uglavnom nastale izgaranjem fosilnih goriva. Kada se mora zagrijavaju, olujama mogu osigurati dodatnu vlagu i energiju, čime se povećava rizik od ekstremnih vremenskih događaja. U nekim obalnim područjima visoke temperature mora mogu dodatno pogoršati i toplinske valove na kopnu jer slabe rashladni učinak morskog zraka.
Zagrijavanje oceana utječe i na razinu mora. Toplija voda zauzima veći volumen, što pridonosi porastu razine mora i povećava opasnost od poplava u priobalnim područjima. Posljedice osjećaju i morski ekosustavi. Izrazito visoke temperature mogu ozbiljno ugroziti osjetljiva staništa, među kojima su posebno ranjivi koraljni grebeni. “Sve učestaliji morski toplinski valovi već sada stavljaju sve veći teret na morske ekosustave i zajednice koje o njima ovise”, rekla je Burgess.
