Irina je bila među desecima koji su se nedavno poslijepodne okupili u blizini prometnog čvora kako bi dobili svježe skuhan besplatni obrok u Kijevu. Ova 70-godišnjakinja nekada je radila kao novinarka, a sada, kaže, sa skromnom mirovinom i bez pomoći obitelji, redovito dolazi ovamo. Većina onih koji su stajali u redu za porciju heljde s mesnim umakom, kruhom i jabukama bili su ili stariji, raseljeni ili invalidi, rekla je za RFE/RL Hana Cvir, volonterka Sant’Egidia, vjerske dobrotvorne organizacije koja je donijela hranu . “Oni su nesretnici”, rekla je.
Procjenjuje se da se 7,3 milijuna Ukrajinaca suočava s umjerenim ili ozbiljnim nedostatkom hrane, uključujući 1,2 milijuna djece i 2 milijuna starijih osoba, prema analizi Ujedinjenih naroda. U glavnom gradu postoji velika koncentracija ljudi kojima nedostaje hrane, ali većina pogođenih je u blizini prvih linija borbe, gdje se otprilike jedna četvrtina stanovništva suočava s teškim ili ekstremnim nedostatkom hrane, kaže organizacija.
Dva Kijeva…
Ovi brojevi su u suprotnosti s dojmom užurbanog gradskog središta Kijeva, s njegovim prepunim restoranima, otmjenim automobilima i otkačenom uličnom modom. Ukrajinsko gospodarstvo pokazalo je znakove oporavka od duboke recesije koja je uslijedila nakon invazije u veljači 2022. Nakon pada od 30 posto u 2022., realni BDP porastao je za 5,7 posto u 2023. i očekuje se da će ove godine rasti 3,5 posto. Nakon što je skočila na preko 26 posto u 2023., inflacija se smanjila na nekih 4-5 posto godišnje. Inflacija cijena hrane pala je s preko 37 posto krajem 2022. na nekih 5 posto danas.
Utjecaj rata na različite sektore gospodarstva i društvene skupine je neujednačen, ali osiromašenje velikih dijelova ukrajinskog društva istaknuto je podacima koji dolaze iz niza izvora, Timofij Brik, sociolog i rektor Kijevske škole ekonomije, rekao je: “Uskoro bi socioekonomski sukobi mogli postati politički čimbenik po prvi put u neovisnoj Ukrajini”, rekao je. Broj Ukrajinaca koji žive u siromaštvu porastao je za 1,8 milijuna od 2020., čime je ukupan broj dostigao oko 9 milijuna, ili 29 posto stanovništva koje živi na teritoriju pod kontrolom Kijeva, navodi Svjetska banka u izvješću objavljenom u svibnju.
Siromaštvo je uglavnom uzrokovano gubitkom posla, pri čemu je više od jedne petine odraslih koji su bili zaposleni prije rata izgubili posao, što je problem koji je posebno akutan među interno raseljenim osobama. “Ideja da smo svi u istom čamcu je iluzija koju širi ratna poruka jedinstva”, rekao je sociolog Volodimir Iščenko za RFE/RL. U stvarnosti je, kaže, rat imao drastično različite utjecaje na različite skupine stanovništva, a njegov teret najviše je pao na Ukrajince s juga i istoka zemlje.
‘Ostavljen bez ičega’
Ljudmila Mozova napustila je svoj rodni Lisičansk u istočnoj regiji Luhansk malo prije nego što je grad pao u ruke ruskih snaga u srpnju 2022. Ova 48-godišnjakinja, bivša računovođa i majka četvero djece, sada je neplaćeni volonter za Sant’Egidio. Izgubila je kuću i imovinu, a oba roditelja koji su ostali pod okupacijom umrli su zbog zdravstvenih razloga izazvanih stresom, tvrdi.
“Istrgnuta sam iz života koji je bio dobar i ostala sam bez ičega”, rekla je dok je registrirala raseljene koji su tražili hranu i druge proizvode u uredu dobrotvorne organizacije u Kijevu. “Nakon invazije, vidjeli smo val volontera koji su preuzeli dobrotvorne uloge i ispunili potrebe stvorene ratom”, rekla je za Ljudmila Harčenko, voditeljica kijevskog ureda u Sant’Egidio. Čak i ako rat završi sutra, društvena kriza će trajati godinama.
U Ukrajini ima 4,6 milijuna ljudi sa statusom interno raseljenih, a 1,5 milijuna prima socijalnu pomoć, izjavila je Irina Vereščuk, potpredsjednica vlade i ministrica za reintegraciju privremeno okupiranih područja. U ožujku je vlada ukinula mjesečne isplate: 77 dolara za one s djecom ili invaliditetom i 51 dolara za ostale za oko 2,5 milijuna raseljenih za koje se smatra da su sposobni za rad. No aktivisti kažu da nedostatak potpore tjera neke interno raseljene da se vrate svojim domovima, čak i ako su još uvijek u blizini prve crte bojišnice ili ih čak okupiraju ruske snage.
Širenje praznina
Istočni i južni dijelovi Ukrajine bili su epicentar humanitarne krize, ali rat pogađa cijelo ukrajinsko društvo, rekao je sociolog Brik. “Možda najveći jaz je onaj između različitih iskustava rata”, rekao je. “Neki traže mjesto u vrtiću u Berlinu, a drugima treba kamionet za svoju vojnu jedinicu”.
Povijesni primjeri pokazuju da postoje važne varijacije u tome kako različite društvene klase doživljavaju rat, kaže Olena Simončuk, sociologinja s Nacionalne akademije znanosti Ukrajine. Njeno istraživanje koje prati društvene trendove pokazuje da je radnička klasa posebno teško pogođena gubitkom posla zbog uništavanja industrijskih postrojenja. Iako nema službenih podataka, pripadnici ove klase također su češće pozvani u vojsku.
Srednju klasu pogađa emigracija visokokvalificiranih žena- u Europi je zabilježeno oko 6 milijuna ukrajinskih izbjeglica, od kojih su 90 posto žene i djeca, ali općenito je uspjela sačuvati svoj status, često pribjegavajući radu na daljinu, kaže ona.
Vlasnici tvrtki pretrpjeli su značajne gubitke, ali s vremenom su se mnogi od njih prilagodili novim uvjetima i ukrajinsko gospodarstvo pokazalo se otpornim. Dok je u svibnju 2022. samo 28 posto tvrtki bilo potpuno operativno, do kolovoza 2023. oko 88 posto vratilo se u posao. Istodobno, Ukrajina može svjedočiti opadanju oligarhijske klase, dok se uloga države u gospodarstvu povećava, dodaje Simončuk.
Jedinstvo?
“Dinamika ratne društvene transformacije složena je i teško ju je predvidjeti, ali primjećujemo neke pozitivne trendove”, rekla je, navodeći povijesno visoke razine jedinstva o prije spornim pitanjima kao što su pristupanje NATO-u i EU te ukrajinski identitet. Povjerenje javnosti u državne institucije, ponajprije vojsku, također je relativno visoko u usporedbi s vremenima prije invazije.
Ali kako se rat nastavlja, mišljenja o tome kako bi trebao završiti se razlikuju, prema istraživanju Centra Razumkov iz Kijeva u srpnju. Gotovo 44 posto Ukrajinaca smatra da je vrijeme za službene mirovne pregovore s Rusijom. Takvim se razgovorima protivi njih 35 posto, a 21 posto nema stav. Istodobno, više od 80 posto protivilo se uvjetima prekida vatre koje je iznio ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je od Ukrajine zahtijevao da u cijelosti preda pet regija i odustane od pridruživanja NATO-u. “Vidimo da se jedinstvo počinje raspadati oko tema kao što su mobilizacija, pregovori s Rusijom ili čak samo porezna politika”, rekao je sociolog Iščenko.
Ukrajinska demografska katastrofa koju je rat dodatno produbio
