Bosanskohercegovački agrarni sektor na rubu je potpunog kolapsa, pri čemu su pojedine ratarske i povrtlarske kulture pretrpjele gubitke i do devedeset posto, piše DW.
Dugotrajni toplinski val i višemjesečni manjak oborina doveli su do toga da proizvođači zbrajaju milijunske gubitke i strahuju za opstanak stočnog fonda.
Istovremeno, institucionalni odgovori u Bosni i Hercegovini ostaju zarobljeni u sporoj administraciji i ponavljanju privremenih mjera.
Zbog suše i vrućine najteže nastradao kukuruz
Kukuruz je pretrpio najteže udarce, stabljike su zakržljale, a klipovi se na velikom broju njiva nisu ni formirali. Zbog nedostatka vlage stručnjaci i udruženja procjenjuju da će prinos na nezaštićenim površinama biti između 70 i 90 posto.
“Gorivo je otišlo na 3,5 marke, suša je uništila sve, nemamo što očekivati. Bez pomoći nam nema spasa ali to je sve na kapaljku. Nema konkretne potpore da bi se sanirale štete. Imali smo i elementarnu nepogodu ranije i nikakvu pomoć nismo dobili”, kaže predsjednik Udruge poljoprivrednika Semberije, Željko Stanić.
Životinje doživljavaju toplinske udare
Ogromne štete bilježe se na soji gdje je toplinski stres prepolovio rod mahuna, nastradale su paprike, rajčice i kupus, a voćnjaci u brdsko-planinskim predjelima pretrpjeli su značajna oštećenja.
“Problemi su i u stočarskoj proizvodnji, životinje doživljavaju toplinske udare”, kaže Nedžad Bićo iz Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.
Najveći strah poljoprivrednika nije vezan samo za propalu žetvu, nego za lančanu reakciju koja pogađa stočarstvo. Kukuruz i soja predstavljaju temelj ishrane goveda, svinja i peradi, a njihov izostanak znači drastično poskupljenje koncentrata.
