Izjava predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića o sve snažnijem naoružavanju Srbije izazvala je reakciju Aleksandra Vučića, no vojni analitičar Marinko Ogorec smatra da razloga za zabrinutost ipak ima. Posebno ističe nabavu sustava za koje, kako kaže, ne vidi jasnu potrebu te upozorava na mogućnost stvaranja sigurnosne dileme u regiji.
Pitanje sigurnosti u regiji ponovno je došlo u fokus nakon što je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković upozorio na vojno jačanje Srbije. Govoreći u utorak na konferenciji hrvatskih veleposlanika, konzula i vojnih izaslanika, Jandroković je poručio da Europa mora dodatno jačati sigurnost i europski stup NATO-a jer se međunarodni poredak mijenja.
Posebno se osvrnuo na Srbiju, za koju tvrdi da ne nabavlja samo obrambene nego i ofenzivne sustave: “Srbija se naoružava ne samo obrambenim oružjem, nego i ofenzivnim, napadačkim. I to treba reći našim zapadnim saveznicima. Ne bježati od toga”, rekao je Jandroković. Dodao je kako Hrvatska mora zapadnim saveznicima objašnjavati stanje u regiji jer nove političke elite u mnogim slučajevima ne razumiju prostor bivše Jugoslavije niti se sjećaju velikosrpske politike Slobodana Miloševića i raspada bivše države.
Vučić odgovorio Jandrokoviću
Na Jandrokovićeve tvrdnje reagirao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, i to u sarkastičnom tonu: “Vidio sam i Jandrokovića da je rekao kako se Srbija naoružava ofenzivnim oružjem, pa moraju obavijestiti svoje saveznike. Evo živi nismo, ne znam kako ćemo zaspati noćas“, poručio je Vučić. Istodobno je kritizirao Hrvatsku i način na koji Zagreb govori o sigurnosnim pitanjima.
“Umislili ljudi da žive u nekom prošlom vremenu, pa će opet s nekim veleposlanikom na nekom tenku progoniti nekoga. Najpametnije im je da prate mene, da vide kako se vodi politika i kako se smanjuje razlika koja je stoljećima bila u njihovu korist”, rekao je predsjednik Srbije. No, bez obzira na Vučićevu reakciju, činjenica je da Srbija posljednjih godina nabavlja različite vojne sustave. Vojni analitičar Marinko Ogorec za Net.hr smatra da se može govoriti i o prekomjernom naoružavanju.
“Da li je to ubrzano ili ne, ali prekomjerno da. Nabavlja sustave sa raznih strana, sustave za koje ne vidim da bi joj na bilo koji način bili potrebni. U svakom slučaju se trebamo pitati, zašto? Zbog čega se tako prekomjerno naoružavaju?“, kaže Ogorec. Prema njegovu objašnjenju, ovakva situacija u teoriji politologije može se promatrati kroz koncept sigurnosne dileme: “Kada se u slučaju dvije susjedne zemlje jedna počne intenzivno naoružavati, onda se druga počinje pitati: Zašto? Obično onda i druga počinje ići istim stopama zbog straha od naoružavanja jedne i onda govorimo o nekakvom obliku lokalne ili regionalne utrke u naoružanju. U ovom slučaju to još nije, da se razumijemo”, napominje Ogorec.
Srbija kupuje različite sustave iz više zemalja
Kao jedan od primjera Ogorec navodi kineske hipersonične rakete CM-400, koje je Srbija nabavila od Kine, a koje, prema navodima iz teksta, mogu dosegnuti teritorij gotovo cijele Hrvatske. No to, kaže, nije jedini primjer: “Ima tu i drugih takvih sustava. Vidimo da intenzivno nabavljaju nove oklopne sustave, sami proizvode svoje. Postavlja se pitanje, zašto nabavljaju sustave dalekog dometa od Izraela, isto tako višecjevnih bacača raketa? Svašta nabavljaju”, kaže vojni analitičar. Upravo zato smatra da Hrvatska ima razlog upozoravati svoje saveznike.
“Hrvatska apsolutno treba iskazati svoju zabrinutost i treba iskazati svoju zabrinutost na različitim razinama. To je pravi smjer u kojem treba ići – Hrvatska treba to reći na forumima gdje se to treba i čuti. Dobar je put da se kaže zbog čega i zašto. Imamo sigurnosnu dilemu”, ističe Ogorec. Ipak, Ogorec naglašava da prekomjerno naoružavanje Srbije nije nešto što je NATO-u nepoznato.
“Da se razumijemo, neke članice NATO-a i naoružavaju Srbiju sa tim ofenzivnim sustavima. Francuska im prodaje Rafale, Izrael – nije članica NATO-a, ali je zapadna zemlja – im prodaje isto tako oružane sustave. Drugim riječima, NATO to zna. Ali, bitno je da Hrvatska to kaže na odgovarajućim forumima i da izrazi svoju zabrinutost, to je u redu”, rekao je. Time se, dakle, otvara i pitanje razlike između hrvatske i srpske nabave naoružanja.
‘Hrvatska se naoružava po NATO standardima’
Srbija je ranije kritizirala Hrvatsku zbog vlastitog vojnog jačanja, no Ogorec smatra da između dvije zemlje postoji važna razlika. Hrvatska je članica NATO-a i, prema njegovim riječima, svoje Oružane snage modernizira u skladu sa savezničkim standardima: “Do sad smo uglavnom imali sustave istočnog porijekla. Imali smo naoružanje koje je već odavno potrošeno u pravom smislu te riječi. To su sustavi iz Domovinskog rata koji su dali svoje i treba ih zamijeniti. Kao članica NATO-a, moramo se snabdijevati po NATO standardima. Hrvatska to radi na odgovarajući način kako bi zadržala optimalan i uravnoteženi razvoj oružanih snaga. Kod Srbije to nije slučaj. Kod Srbije je slučaj prekomjerno naoružavanje. Zašto?”, ponovno se pita Ogorec.
Prema njegovu mišljenju, pitanje srpskog vojnog jačanja stoga nije samo pitanje koje bi trebalo zanimati Hrvatsku: “Praktično bi svaka susjedna zemlja trebala imati tu dilemu. Podjednako mislim na Kosovo, Makedoniju ili na Bugarsku. Svaka od njih bi mogla imati takvu nedoumicu”, kaže. Na kraju se osvrnuo i na Vučićevu poruku da nema razloga za paniku i da je hrvatsko upozorenje pretjerano.
“Ja bih volio vjerovati da je to istina”, zaključio je Ogorec.
