Super El Niño već je pokrenuo nagađanja o tome kakva bi mogla biti nadolazeća zima, a pojedini meteorološki modeli ostavljaju otvorenom mogućnost vrlo izraženih vremenskih ekstrema. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je još prerano govoriti o „zimi stoljeća“, osobito kada je riječ o Europi.
U tropskom Pacifiku razvija se iznimno snažna El Niño faza. Temperature mora na pojedinim područjima više su od 2,5 stupnja iznad višegodišnjeg prosjeka, zbog čega se sve češće govori o takozvanom super El Niñu. Riječ je o klimatskom fenomenu koji može snažno utjecati na vremenske prilike diljem svijeta. U nekim dijelovima Australije povezan je sa sušnijim uvjetima, dok Južna Amerika može imati povećan rizik od obilnih oborina i poplava.
No ono što se događa na Pacifiku ne znači automatski da će Europa dobiti hladnu i snježnu zimu. Utjecaj El Niña na europsko vrijeme mnogo je složeniji i uglavnom posredan.
Struje iznad Atlantika
Za Europu će puno važniju ulogu imati stanje iznad sjevernog Atlantika, položaj i snaga mlazne struje te ponašanje polarnog vrtloga. Upravo bi razvoj tih sustava u sljedećim mjesecima mogao odrediti hoće li zima biti uglavnom blaga i kišovita ili će povremeno doći do snažnih prodora hladnog arktičkog zraka prema jugu.
Meteorolozi zasad razmatraju nekoliko mogućih scenarija.
Prema prvom, Europu bi tijekom zime mogao zahvatiti snažniji zapadni i atlantski prodor. To bi značilo više vlage, češće ciklone i olujno vrijeme, uz temperature uglavnom iznad prosjeka. U takvom scenariju povećao bi se i rizik od obilnih oborina i lokalnih poplava, dok bi snijeg u nižim predjelima bio rjeđi.
Druga mogućnost je promjenjiva zima kakvu smo posljednjih godina sve češće imali priliku vidjeti. Razdoblja iznadprosječne topline mogla bi se izmjenjivati s kraćim prodorima hladnog zraka, a snijeg bi u nizinama bio povremen i kratkotrajan. Takav bi scenarij značio da će zima biti daleko od stalne hladnoće, ali bi pojedine epizode ipak mogle donijeti pravi zimski ugođaj.
Treći scenarij najviše će zanimati ljubitelje snijega. Ako snažan El Niño utječe na slabljenje ili destabilizaciju polarnog vrtloga, hladan arktički zrak mogao bi se povremeno spustiti znatno južnije. U tom slučaju Europa bi mogla doživjeti ozbiljne prodore hladnoće, osobito u drugom dijelu zime. Takve situacije mogu donijeti obilniji snijeg i vrlo niske temperature, ali ih u ovom trenutku nije moguće pouzdano najaviti.
Važan dodatni faktor mogao bi biti i Indijski ocean. Istodobno s jačanjem El Niña razvija se pozitivna faza dipola Indijskog oceana, odnosno pojava kod koje postoji izražena razlika u temperaturama mora između zapadnog i istočnog dijela tog oceana.
Prema pojedinim dugoročnim prognozama, kombinacija snažnog El Niña i pozitivnog Indijskog oceanskog dipola mogla bi tijekom zime 2026./2027. utjecati na položaj velikih mlaznih struja i atmosferskih sustava na sjevernoj hemisferi.
Za Europu trenutačne projekcije uglavnom naginju prema blažoj i vlažnijoj zimi. Očekuje se snažniji atlantski utjecaj, uz viši tlak nad južnim dijelovima kontinenta i niži tlak prema sjeveru i sjeverozapadu. To bi značilo više kiše u velikom dijelu Europe, dok bi snježne oborine češće bile ograničene na sjeverne i sjeveroistočne dijelove kontinenta te više predjele srednje Europe.
To ipak ne znači da u Hrvatskoj i susjednim zemljama neće biti snijega. Čak i u općenito toplijoj zimi pojedini prodori hladnog zraka mogu donijeti kratkotrajne, ali intenzivne snježne epizode, osobito u unutrašnjosti i gorskim područjima.
El Niño i ekstremi?
Zanimljivo je da ni jedan od dosadašnjih snažnih El Niña nije automatski značio ekstremno hladnu Europu. Tijekom vrlo snažnog El Niña 1997./1998., primjerice, Njemačka je imala jednu od izrazito blagih zima. To je dobar podsjetnik da se iz samog El Niña ne može izvući jednostavan zaključak o tome kakva će biti europska zima.
Trenutačno se zato kontinuirano hladna i snježna zima smatra manje vjerojatnim scenarijem. Veće su šanse za blaže i promjenjivo vrijeme, uz povremene jače oborine i olujne prodore s Atlantika.
Ipak, najvažniji dio priče tek slijedi. Kako će se tijekom jeseni razvijati polarni vrtlog, mlazna struja i atmosferski tlak nad Atlantikom i Arktikom, meteorolozima će omogućiti znatno precizniju procjenu onoga što nas čeka tijekom zime.
Drugim riječima, super El Niño jest ozbiljan klimatski signal, ali zasad nije dovoljan razlog za najave „zime stoljeća“. Za odgovor na pitanje hoće li Hrvatsku ove zime zatrpati snijeg ili ćemo ponovno imati uglavnom kišne i iznadprosječno tople mjesece, morat ćemo pričekati razvoj atmosferskih obrazaca tijekom jeseni.
