Rat u Ukrajini skrenuo u nepredvidivu fazu: ‘Može se dogoditi nešto dosad neviđeno’

Rusija nastavlja sa žestokim napadima, ruske snage u srijedu su granatirale stambeno područje grada Kostiantynivka na istoku Ukrajine u kojoj je poginula jedna osoba, a ozlijeđene su tri. Kostiantynivka se nalazi sjeveroistočno od Pokrovska, sektora u kojem se vode najteže borbe na istočnom dijelu bojišnice od 1000 km.

Rusija je prije toga napala i grad Lavov u zapadnoj Ukrajini u kojem je stradalo sedmero ljudi, svega dan nakon što je u jednom od najsmrtonosnijih pojedinačnih napada od početka ruske invazije u raketiranju Poltave ubijeno više od 50 osoba. Pretpostavlja se da je to krvavi odgovor na neočekivan ukrajinski upad u rusku regiju Kursk početkom kolovoza.

Volodimir Zelenski je rekao da ukrajinska vojska ispunjava sve zadaće postavljene u operacijama u Kursku. “Vrlo je važno da se ostvaruju apsolutno svi zadaci postavljeni u našoj operaciji”, rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju nakon što se osvrnuo na izvješća vrhovnog zapovjednika Ukrajine Oleksandra Sirskog s prve linije. No, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da ukrajinski upad u rusku Kursku oblast nije uspio zaustaviti napredovanje ruskih snaga u Donbasu te je oslabio ukrajinske obrambene položaje uzduž bojišnice, što je pomoglo snagama Moskve.

Vidmarović: Stanje u Kursku nije takvo kako priča Zelenski

Analitičar Branimir Vidmarović za Dnevno.hr kaže da situacija u Kursku možda i nije baš takva kakvom je Zelenski želi prikazati. “Izgledno je da je ukrajinski plan, kakav god bio, očito propao djelomično ili potpuno i nema puno vojnog smisla. S druge strane, ova nepredviđena eskalacija Putinu je u Rusiji donijela rast popularnosti. Dio ruskog stanovništva koji se i nećkao oko podršci ratu sada je malo više uvjeren da je to dobra stvar i da je Putin bio u pravu. Ukrajinci na njemačkim tenkovima upadaju u Kursk, to evocira povijesne uspomene i ostavlja snažnu sliku”, kaže Vidmarović pa objašnjava da Rusi gledaju ono što im servira propagandni stroj iz Kremlja.

S druge strane, Putin umanjuje značaj ukrajinske invazije na teritorij Rusije, iako je bilo evakuacije stanovništva. “On je to nazvao provokacijom, nečim minornim što nije opasno te ni na koji način ne podriva sigurnost Ruske Federacije”, dodaje analitičar.

Ovaj Putinov izbor riječi nije slučajan, no iznimno je zanimljiv u kontekstu ruske nuklearne doktrine koja načelno propisuje u kojim uvjetima bi mogli posegnuti za nuklearnim oružjem, a čija je revizija najavljena iz Moskve. Ruska vrhuška vjerojatno računa da će bilo kakvo spominjanje nuklearnog oružja natjerati Zapad da pažljivo osluškuje i još pažljivije bira koja će sve sredstva slati kao pomoć Ukrajincima.

Promjena u ruskoj nuklearnoj doktrini: Uvode pojam ‘first strike’

Vidmarović vidi jednu promjenu u ruskoj nuklearnoj doktrini. “Najavljeno je da bi se uveo pojam ‘first strike’, odnosno prvi napad. Međutim, to je sada više igra riječi. U pravnom smislu, postoje smjernice, zacrtani su scenariji. U ruskoj doktrini je pisalo da nuklearno oružje ne primjenjuju prvi, nego kao odgovor i ako je sama egzistencija Ruske Federacije pod prijetnjom. Primjerice, da je Moskva pred padom i tome slično. U tom slučaju si Rusi uzimaju za pravo da udare. Iako ‘first strike’ već postoji u određenim uvjetima, Rusi vjerojatno žele proširiti spektar uvjeta prvog napada. To bi im omogućilo da mimo tih slučajeva procijene kada je potrebno udariti prvi. To bi se odnosilo na bezizlazne situacije”.

Rusi su već mnogo puta dosad crtali ‘crvene linije’, a Zapad i Ukrajina su ih prelazili. Najnoviji ukrajinski zahtjev prema Amerikancima da  isporuče dalekometne krstareće projektile JASSM, sposobne gađati ciljeve duboko u Rusiji. Po svemu sudeći, mogli bi ih i dobiti, no tek nakon što SAD riječi svoje procedure, odnosno kada procijene da im je to zgodno. Snažni precizno navođeni projektili JASSM (Joint Air-to-Surface Standoff Missiles) proizvode se u inačici od 370 i 800 km dometa, a bez obzira koju verziju Ukrajina dobila, mogla bi gađati velik dio Rusije.

‘Male su šanse za napad nuklearnim oružjem, ali postoji jedna situacija’

Ako već upad u ruski teritorij Putin tretira kao ‘provokaciju’, hoće li mu potencijalni ukrajinski udar na ciljeve duboko u Rusiji biti crvena krpa koja će ga isprovocirati da pritisne taj kolokvijalni gumbić nakon kojeg više ništa ne bi bilo isto? Vidmarović smatra da ni to ne bi bio dovoljan povod.

“Postoji mnogo stepenica nuklearne eskalacije. Konvencionalni raketni udari ne moraju biti okidač nuklearnog napada. Također, Rusi imaju proturaketni štiti koji brani gradove i važnije objekte tako da šteta vjerojatno ne bi bila katastrofalna. Velike nuklearne države se ipak klone takvih stvari. Vjerujem da Rusi u svjetlu tih razgovora o raketama dugog dometa revidiraju nuklearnu doktrinu da zapravo zastraše Amerikance koji su dosad uzimali u obzir nuklearnu prijetnju i nisu dopuštali Ukrajini da gađa baš sve ciljeve u samoj Rusiji. Službeno su govorili da to ne podržavaju, ali suptilna je igra koja se sada odvija”.

No, upozorava, uvijek postoji taj promil, taj hipotetska situacija u kojoj Rusija počinje jako gubiti. “Recimo, kada bi udružene NATO snage krenule, ali do toga je još jako daleko. No, ne može se reći da taj scenarij ne postoji i ne znamo u kojem se sve smjeru situacija može nastaviti”.

⚡️🇺🇸American JASSM long-range cruise missiles will be included in the aid package to 🇺🇦Ukraine already this fall, – Reuters

The range is 370 km
Payload — 450 kg

Currently, the integration of these missiles is underway, and permission to use missiles on the territory of Russia… pic.twitter.com/ynvwZ5QnJb

— 🪖MilitaryNewsUA🇺🇦 (@front_ukrainian) September 3, 2024

Zelenski usred velike rošade: ‘Neki računaju na povratak na vlast’

Zanimljivo je i što se trenutno događa u Ukrajini, a nije povezano s ratom u užem smislu i otkriva koliko je čitava ova kriza slojevita, kompleksna i koliko se toga paralelno odvija, što može nepovratno utjecati na razvoj događaja. Volodimir Zelenski ovih dana radi pravu rošadu u svom kabinetu. Najmanje šest ministara je smijenjeno ili su podnijeli ostavke, a najzvučnije ime, nakon generala Zalužnog, sigurno je šef diplomacije Dmytro Kuleba, inače hvaljen od strane ukrajinskih zapadnih saveznika.

Vidmarović kaže da je jedan od scenarija za velike promjene u vlasti neslaganje oko pogleda na rat. “I druge snage poput Porošenka računaju na politički povratak i borbu za vlast. Moguće je i da se radi o pokušaju diskreditacije Zelenskog kako bi ga se pritisnulo da ode”, smatra analitičar pa podsjeća na anketu koja je ranije provedena među Ukrajincima, a koja je pokazala da bi mnogi na vlasti rado vidjeli generala Zalužnog, kojeg se Zelenski također ‘počasno’ riješio.

“Stranka Zelenskog ‘Sluga naroda’ imala je slabu stranačku infrastrukturu, nisu imali svoje ljude duboko u ukrajinskim provincijama. Regionalni politički život Ukrajine je pod dominacijom drugih sila”.

Situacija je sve gora: Može se dogoditi neviđeno, rušenje brane kod Kijeva

Kako će se ovaj rat odvijati nadalje? Vidmarović trenutno ne vidi temelje za pregovore. “U nekom trenu bi bio moguć prekid vatre što bi bila situacija slična 38. paraleli kod Sjeverne i Južne Koreje. To bi zatim preraslo u status quo, bez političkog rješenja. Očito je da je Putinu dosta svega i da je sve dalje od ovoga mukotrpno. Svaki kilometar se zauzima jako teško, ekonomija trpi koliko god bila otporna. S vremenom će se akumulirati problemi i standard građana će padati. Bilo koji drugi veći vojni napor iziskuje novu mobilizaciju, a to je u Rusiji jako nepopularno. Ljudi bježe od te obveze, plaćaju mito da ih se ne mobilizira.

Ukrajinci će, ako se iz operacije Kursk nešto izvuče, imati dobru podlogu da im Amerikanci nastave pomagati i nakon izbora, ma tko pobijedio. Ukrajinci mogu nastavljati smišljati slične operacije i diverzije. No, tu će Rusi, nažalost, žestoko odgovarati na svaku od tih jer Ukrajini žele pokazati da se besmisleno braniti i koliko je svaki takav manevar skup. Rusi su dosad gađali vojne ciljeve i energetsku infrastrukturu, pogodili bi i stambene objekte, no ne bi bilo nezamislivo da postanu žešći prema civilima. Ovaj rat je skup, materijalno i demografski. Mogu zamisliti i nešto čega dosad nije bilo poput uništavanje brane kod Kijeva. Situacija je sve gora i gora, ne razvija se munjevito, ali idemo prema točki totalnog nerazumijevanja”, smatra analitičar.

‘Jastrebovi’ likuju, Rusija objavila ono od čega strahuje svijet: Stiglo jezivo upozorenje

Mnogi u Europi, ali i šire, strahuju od Trećeg svjetskog rata. Vidmarović vjeruje da ta mogućnost, kao i napad nuklearnim oružjem, ostaje mala, no svejedno ju treba uvažiti. Ističe neke od razloga zašto je to manje izgleda scenarij.

“Među članicama NATO-a su različite percepcije i stavovi o ratu. Baltičke zemlje i Poljska se jako boje i naoružavaju, a u podršci ne računaju na Bruxelles, nego gledaju prema Washingtonu. Scenarij da združena NATO vojska upadne u Rusiju je isključen. Zapravo, on postoji no u iznimno maloj šansi. Može se dogoditi ako Rusi krenu na neku od članica, poput Litve. Treba gledati američki stav i dinamiku. Oni su daleko, znaju da ih okršaj u Europi ne bi dirao. Bez Amerikanaca ne mogu intervenirati ni iz Bruxellesa, ali ni iz NATO saveza”, zaključuje.