Neki uz more i od mora žive, drugi ga sanjaju cijele godine pa napokon u njemu uživaju ljeti. No ima i onih koji na more, njegove otoke, obale, a naročito dno, gledaju drugim očima. Oni su geolozi mora, znanstvenici kojih je u nas tek nekoliko. Reklo bi se neobično, s obzirom na to da je Hrvatska zemlja mora i više od tisuću otoka. Tim ljudima koji su ipak zaplovili ovom znanstvenom granom more šapuće neke druge, tisućama, pa i desecima tisuća godina stare priče, još dok je more, kao ovo naše Jadransko, bilo veliko i moćno, ali nekoć čak i tiše, pliće, o razdobljima u kojima su se upravo zahvaljujući morskim mijenama oblikovali obrisi onoga što ćemo poslije zvati domom.
“Pitate li prosječnog čovjeka na cesti što općenito rade geolozi, malo njih će dati adekvatan odgovor. A pitate li ih što su geolozi mora, predodžba o takvu zanimanju još je manja. Dakle, morski geolozi ili geolozi mora bave se geološkim procesima u morskom okolišu. S obzirom na to da je tog okoliša više nego kopna na Zemlji, jasno vam je da je to puno posla”, uza smijeh ističe jedna od naših najpoznatijih znanstvenica na ovom području, izv. prof. dr. sc. Kristina Pikelj. Zahvaljujući svojoj strasti koju je otkrila još kao djevojčica šećući se obalom, proputovala je svijetom, stekla obrazovanje u prestižnim svjetskim centrima, a i danas je fascinirana procesima koji čine more onakvim kakvo je sad.
“Neprirodne” plaže
“Ako se morski geolog bavi znanošću, onda on zapravo proučava sve što se događa na morskome dnu i u njemu. To o u praksi najčešće podrazumijeva prikupljanje sedimenta i stijena u moru i njihovu analizu. Naravno, puno toga još radimo”, kaže.
U Hrvatskoj geolozi mora nakon geologije završavaju interdisciplinarni doktorski studij oceanologije, koji je jedinstven i nositelj mu je Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Važno je istaknuti, dodaje, da se studij izvodi u suradnji s tri naša instituta: Institutom za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Institutom za more i priobalje u Dubrovniku i Institutom “Ruđer Bošković” u Zagrebu i Rovinju. Geolozi mora mogu također završiti i doktorski studij geologije, pa odabrati temu koja je vezana za more.
“Na Geološkom odsjeku PMF-a na diplomskoj razini preoblikovali smo stari studijski program Geologije zaštite okoliša i pri tome dali naglasak na more. Nadamo se da će u budućnosti mladi ljudi prepoznati važnost. E sad, zašto nas ima malo? Posao geologa, a onda i geologa mora, općenito je apstraktan. Zbog toga se trudimo približiti geologiju javnosti”, kaže dr. Pikelj, dodajući kako je najvažniji dio rada terenski. Koliko mu se raduju, toliko ih taj dio posla i žalosti kad vide na što nam more sliči.
“Turisti obično traže pješčane plaže. Kod nas ih nema pa ih često pokušavamo ‘napraviti’. Ono što odmah vidim, a turisti možda ne, jest prirodnost plaže. Čak ne moram ni doći na plažu, to mogu jednostavno vidjeti iz fotografije ili uzorka. Turisti koji imaju imalo znanja i iskustva iz geologije ili, primjerice, godinama ljetuju na jednoj lokaciji koja se ubrzano mijenja mogu i sami to primijetiti”, ukazuje na našu tendenciju mijenjanja morskog dna umjetnim metodama, posipanjem i sličnim, dr. Pikelj. Prekrivenost morskog dna muljem, gdje ga nekad nije bilo, uvijek je znak da se događa nešto loše.
Skriveno bogatstvo
“Te me situacije veoma žaloste, jer silnoj raznolikosti koja nam je ostavljena u baštinu mi činimo to da su nam obale kopna i otoka sve sličnije, da je sve puno betona, drobljenog materijala iz kamenoloma, a morsko dno sve praznije i pusto”, ističe te dodaje da ipak postoje dijelovi Jadrana koji su nepoznati i znanstvenicima. Pitate li nju, to je dobro jer neki kutak mora ostati skriven. Jadran je golemo bogatstvo kojeg često nismo svjesni, a za dr. Pikelj krš je jedna od njegovih najvećih posebnosti.
“Zbog razvedenog krškog reljefa imamo izrazito prirodno bogatu i raznoliku obalu te morske okoliše koji su jedinstveni u svijetu. Moja je poruka javnosti: čuvajmo to, nemojmo uniformirati obalu nasipavanjem i izgradnjom. Ne govorim to bez veze, jer prirodna obala lakše će se braniti od klimatskih promjena nego ona koja je izmijenjena ljudskom rukom”, upozorava dr. Pikelj.
Dr. Igor Felja od 2011. zaposlenik je Geološkog odsjeka PMF-a, a znanost o moru doktorirao je 2017. Njegova su specijalnost krška riječna ušća, priobalni te prijelazni okoliši poput delta, estuarija i slanih močvara. Kaže da promjene morske razine imaju izravnu ulogu čak i u samoj evoluciji.
“Na temelju podataka iz jezgri mogu zaključiti gdje je u nekom razdoblju u prošlosti bilo ušće neke rijeke, koliko se sedimenta i kojom brzinom istaložilo u tom razdoblju i kakvi su bili uvjeti u tim okolišima. To nam može pomoći u arheologiji, odrediti gdje su se u prošlosti nalazile luke. U delti Mirne i Neretve dubina je sedimenata do stijenske podloge do 160 metara i obuhvaća većim dijelom razdoblje posljednjih nekoliko stotina tisuća godina, a važno je napomenuti da takav zapis nije kontinuiran, nego ima prekida taloženja i erozije koji su izbrisali dio ‘zapisa’, a geolog mora znati prepoznati takve događaje u rekonstrukcijama sedimentnih jezgri. Danas se puno govori o promjenama razine mora zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, ali one su se odvijale stalno tijekom prošlosti Zemlje”, kaže.
Velika raznolikost
Za geologe mora istočna obala Jadrana osobito je zanimljiva jer je njezin okoliš veoma raznolik, kaže dr. Kristina Pikelj.
“Fascinira me raznolikost Jadrana, naročito s naše, istočne strane. Zahvaljujući brojnim otocima i njihovoj geometriji, u kombinaciji s utjecajima s kopna, u nas zaista možemo na malom prostoru naići na veliku raznolikost morskih i obalnih okoliša”, govori dr. Pikelj. Kad govorimo o Jadranskom moru i njegovoj raznolikosti od sjevera prema jugu, tu možemo prvo vidjeti razlike u fizičkim karakteristikama morske vode ili, primjerice, razliku u rasponu morskih mijena”, dodaje.
“No kad govorimo o geologiji, ja bih radije istaknula njegove razlike na relaciji istok – zapad u samo dvjestotinjak kilometara. Primjerice, zbog značajnog unosa sedimenta rijekama s talijanske strane morsko je dno više zaravnjeno i prekriveno potpuno drugačijim sedimentom u odnosu na hrvatski dio, jer Hrvatska zauzima najveći dio istočne obale. Kod nas su rijeke krškog karaktera i donose manje materijala u more, pa neposredno uz obalu imamo velike dubine, često čak i do 100 metara. Uvijek je teško izdvojiti najzanimljivije pojave, no ljudima su najatraktivnije magmatske stijene na otocima Brusniku i Jabuci, koji su posebni jer su ostali otoci građeni pretežno od karbonatnih stijena”, kaže dr. Pikelj.
Morsko dno vrlo je važno za život koji se odvija na njemu i iznad njega. Nažalost, ono je ljudima skriveno, pa ga često zaboravljamo, slažu se naši sugovornici.
Primjerice, o sastavu sedimenta ovisi zajednica organizama koja živi na morskome dnu. Razvedenost ili jednoličnost morskog dna također utječu na bioraznolikost mora. Struje na morskom dnu neće jednako brzo raspodjeljivati morsku vodu preko zaravnjenog ili preko ravnog dna.
Ispod površine
“A ta brzina definira zajednicu organizama. Sjetimo se da mnogo od te zajednice i mi konzumiramo. Dakle, samo bismo se zato, ako ništa drugo, trebali potruditi da očuvamo prirodnost morskog okoliša. Nadam se da ipak ne gledamo tako usko”, govori geologinja mora.
Dr. Dea Brunović radi kao marinska geologinja, znanstvena suradnica na Hrvatskom geološkom institutu, i također će reći da je to nesvakidašnje zanimanje.
“Puno se ljudi iznenadi kada čuje čime se bavim i nije im potpuno jasno što točno radim. Ponajprije se bavim istraživanjem potopljenih paleookoliša i geomorfologije Jadranskoga mora. Rad obuhvaća više aspekata, primarno znanstvena istraživanja i privredne studije. Znanstveni rad temelji se na istraživanjima onoga što se nalazi ispod površine, odnosno na morskom dnu i ispod njega. Naša grupa za marinsku geologiju i paleolimnologiju ponajprije želi otkriti kako je krajolik istočne obale Jadrana izgledao tijekom različitih geoloških faza”, objašnjava nam dr. Brunović svoju svakodnevicu. Ističe kako su bušotine ključne, a obrada uzoraka različita, no naročito su zanimljive mikropaleontološke analize.
“Postoje organizmi koji nastanjuju različite okoliše, pa ako određene vrste nađemo u našim jezgrama, možemo dosta detaljno rekonstruirati i nekadašnji okoliš. Također na temelju njih možemo i odrediti starost sedimenta, odnosno vrijeme njegova taloženja, što je ključan podatak kod ovakvih rekonstrukcija. Primjerice, geokemijski pokazatelji daju uvid u određene okolišne uvjete. Institut je nedavno završio veliki infrastrukturni projekt naziva ‘GEOLAB’, koji će istraživačima omogućiti nove analitičke metode i analize koje dosad nisu postojale na našem prostoru, što je velika prilika za još kvalitetnije radove svih nas koji se bavimo geologijom mora”, kaže dr. Brunović.
Ističe da je u njezinu području timski rad ključan jer su terenska istraživanja složena i veoma zahtjevna; svaki član grupe ima svoj, važan zadatak, a pritom su često potrebne improvizacije i snalaženja. Ključna im je strast za znanjem kako se naša obala mijenjala, jer samo tako mogu razumjeti buduće promjene. Pritom geolozi mora imaju važnu ulogu i u područjima u kojima se to ne bi očekivalo – u suvremenoj industriji. “Za postavljanje kabela i cjevovoda ili izradu ekološki prihvatljivih sidrišta te sličnih konstrukcija nužno je poznavati izgled, odnosno morfologiju morskog dna”, kaže mlada znanstvenica koja je strast prema morskom dnu otkrila, kaže, gledajući dokumentarce.
Potopljena polja
“Riječ je bila o istraživanjima podmorja Sjevernog mora na istraživačkom brodu, a filmu to je bila kombinacija svih stvari koje su me zanimale, i sve mi se činilo kao nešto uzbudljivo, zahtjevno i pomalo avanturistički. Tako sam odlučila proučiti sve mogućnosti u Hrvatskoj za takav posao. U konačnici sam upisala studij geologije i dobila posao asistenta na Institutu, na projektu Hrvatske zaklade za znanost naziva LOLADRIA, pod vodstvom mentora dr. sc. Slobodana Mike, tako da je za mene ovaj posao koji danas radim bio nešto što sam zbilja željela i zbog čega sam i upisala studij. U to vrijeme istraživanja Jadrana s geološkog aspekta bila su malobrojna pa je ovaj tip istraživanja s primjenom geofizičkih metoda u jezgrama sedimenata bio nešto što je naša grupa prvi put radila – a to je uvijek uzbudljivo. Dosad smo našim istraživanjima prošli veliki dio Jadrana, od sjevera do samog juga”, ponosno nam priča.
Kada danas hodamo obalom, čini nam se da je ona oduvijek ondje gdje je i sada. No geolozi mora dobro znaju da je ono što danas vidimo rezultat mnogih promjena tijekom stoljeća i tisućljeća. Nije to nešto što se dogodilo “preko noći”, kaže dr. Brunović, čija se grupa bavi istraživanjem kvartara, najmlađeg geološkog perioda koji je obilježen dramatičnim promjenama, uključujući otapanje, ali i stvaranje ledenog pokrova.
“Primjerice, prije 30 tisuća godina razina mora bila je 120 – 134 metra niža od današnje. Možete zamisliti da je cijela istočna obala Jadrana, koja je danas relativno plitka, drastično drugačije izgledala u odnosu na današnju. Dakle, postojale su rijeke i jezera, krška polja koja su danas potopljena”, kaže dr. Brunović.
No, iako svi ponavljaju kako klimatske promjene, a naročito promjene razine mora, za naš planet nisu ništa novo, to ne znači da ovi znanstvenici nisu zabrinuti. Cikličke će se promjene događati, no njihov će utjecaj biti težak za živote svih onih generacija koje će planet od nas naslijediti.
