Nakon završetka kvalifikacija za tri europska klupska natjecanja može se podvući crta pod učinak hrvatskih klubova u njima ovog ljeta. Nije bilo loše, ali trebat će se Dinamo i Hajduk još pomučiti da bi status države na UEFA-inoj ljestvici koeficijenata u petogodišnjem razdoblju bio bolji.
Hrvatska je prošle sezone osvojila rekordnih 7.031 bod, nikad njeni klubovi nisu njen koeficijent podigli tako kao u sezoni 2025./26. I Rijeka i Dinamo probili su se do play-offa za nokaut-fazu svojih natjecanja, Riječani u Konferencijskoj ligi, Zagrepčani u Europskoj. Dogodila se neobična situacija, kakva se uistinu rijetko događa: klub s Rujevice donio je državi skoro dvostruko više europskih bodova nego onaj s Maksimira (16.125 – 8.500). Hajduk (2.500) i Varaždin (1.000) donijeli su mrvice, tako da je Hrvatska u prošloj sezoni sa svojim rekordnim učinkom bila na 18. mjestu najuspješnijih UEFA-inih država.
Na 20. mjestu u Europi Hrvatska je završila prošlu sezonu gledajući petogodišnji koeficijent, no nakon toga izbrisali su se rezultati (6.000 bodova) iz sezone 2021./22., što je brojka koju nije lako nadoknaditi. I zato u grupnu fazu natjecanja ulazimo s jedne stepenice niže, s 21. mjesta. Ljetni ulov bio je sasvim solidan, a, zanimljivo, opet u toj berbi nije prednjačio Dinamo. Hajduk je ovog ljeta za nacionalni koeficijent uprihodio 5.500, njegov zagrebački rival 4.000, Riječani 3.500, a Varaždinci 1.000 bod. Ukupno je to 14.000 bodova, kad se podijeli s četiri jer toliko predstavnika imamo, 3.500. Dovoljno za diobu 14. mjesta s najjačom ligom svijeta.
Učinak premierligaša identičan je, a samo je jedan njihov predstavnik, Brighton u Konferencijskoj ligi, zaigrao ovog ljeta. Svaki od pet klubova koji su se direktno plasirali u Ligu prvaka automatski je Engleskoj donio 6.000 bodova, dok se bodovi triju euroligaša tek čekaju jer za izravni plasman u skupinu tog natjecanja nema bonusa.
Lijepo zvuči činjenica da je Hrvatska izjednačena s Engleskom, ali da je Dinamo izborio plasman u Ligu prvaka, Hrvatska bi danas bila na vrhu po ljetnom učinku. Od tih 6.000 bonus-bodova Lijepoj Našoj išlo bi 1.500, plus bodovi od jednog dodatnog remija ili pobjede Dinama nad Vikingom. Ovako je najbolji Azerbajdžan, predvođen svojom perjanicom Sabahom, s 5.125 bodova, a ispred Hrvatske su i države poput Slovačke i Latvije.
No to je dio klasične priče “što bi bilo kad bi bilo” i na to više ne treba obraćati veliku pozornost, već se okrenuti budućnosti. Iako ne predvodi HR-klubove u Europi drugu uzastopnu sezonu, Dinamo je i dalje najmarljiviji sakupljač bodova za koeficijent. U ovoj i prethodne četiri sezone osvojio ih je više nego svi ostali klubovi iz njegove države zajedno. No za pomak na ljestvici ritam će se trebati pojačati.
Dva predstavnika u kvalifikacijama za Ligu prvaka 2028./29., ne promijeni li UEFA sustav, imat će i država koja ovu sezonu završi na 15. mjestu. Zasad tu zadnju poziciju drži Cipar, za Hrvatsku nedodirljiv. Imaju Ciprani koeficijent 34.193, dok je Hrvatska na 25.656. Svaka pobjeda Dinama i Hajduka u skupini donosi 2.000 boda, a njihovoj državi 0.500. Pred njima je 14 zajedničkih utakmica pa, čak i kad bi i jedni i drugi dobili sve suparnike u skupini, to bi Hrvatskoj donijelo 7.000 bodova. Da dva ciparska kluba ne uzmu nijedan bod, i dalje bi bili ispred hrvatskih.
No svaki bod može biti važan za budućnost. Ponovno su u europskim skupinama dva kluba, što je nova prilika za rušenje lanjskog rekorda. Napredak od pokojeg mjesta na kraju ove sezone nije nešto neizvedivo. Hrvatska ima 25.656 bodova, a 20. Švedska, koja u Europi ima još samo Mjällby, 25.750. Nisu predaleko ni Škotska (26.250), iz koje su preživjeli Celtic i Hearts, Mađarska (27.312) s Ferencvárosom, pa ni Austrija (27.650), ali ona će u grupnoj fazi imati čak tri kluba, LASK, RB Salzburg i Sturm. Bitno je za hrvatske klubove da nastave trend. Rekord se čini dalekim, Dinamo i Hajduk bi za njegovo rušenje trebali zajedno ostvariti, recimo, još sedam pobjeda i jedan remi. Jesu li za tako nešto sposobni, uskoro ćemo vidjeti…
