Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru ponovno se oglasilo o fetvi mostarskog muftije Salema ef. Dedovića i njezinu korištenju u sudskom postupku koji je Grad Mostar pokrenuo protiv Kazališta. Iz HNK-a tvrde da je posebno problematičan zahtjev prema kojem bi predstavnici javne vlasti tumačenje iz fetve trebali prihvatiti kao obvezujuće, što su u novom priopćenju saželi riječima: „Muftija te fetvom tuži, muftija ti fetvom sudi.“
Novo reagiranje HNK Mostar uslijedilo je nakon što je Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH javno podržala aktivnosti Muftijstva mostarskog i Medžlisa Islamske zajednice Mostar vezane uz povrat, zaštitu i očuvanje prostora koji Islamska zajednica naziva Lakišića harem.
Vakufska direkcija u priopćenju od 28. kolovoza navela je kako „u potpunosti podržava opravdanu i zakonitu borbu“ za taj prostor te podržala stavove Islamske zajednice o njegovu sakralnom karakteru.
HNK u svom odgovoru ponovno u središte stavlja fetvu koju je muftija Dedović donio 19. lipnja 2025. godine, a koju je punomoćnik Muftijstva mostarskog, odvjetnik Adil Lozo, predložio kao dokaz u postupku pred Općinskim sudom u Mostaru.
Riječ je o postupku koji je Grad Mostar, zastupan po javnom pravobranitelju Almiru Mujkanoviću, pokrenuo protiv HNK Mostar, dok je Muftijstvo mostarsko u postupku dobilo status umješača na strani Grada.
HNK problematizira formulaciju o „obvezujućem“ tumačenju
HNK posebno izdvaja dio fetve prema kojem je „javna vlast u obvezi da prihvati tumačenje iz ove fetve kao obvezujuće“.
Kazalište tvrdi da je odvjetnik Lozo u podnesku sudu naveo kako je „ovlašteno tijelo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izdalo fetvu (pravno stajalište) kao obvezujući akt za predstavnike organa javne vlasti“.
Upravo na temelju tih formulacija HNK problematizira položaj javnog pravobranitelja Almira Mujkanovića i suca Nedima Kurbegovića, koji vodi predmet.
„S obzirom na to da su tužitelj Almir Mujkanović i sudac Nedim Kurbegović koji vodi postupak ‘javna vlast‘, odnosno ‘predstavnici organa javne vlasti’, fetva muftije Dedovića i podnesak odvjetnika Loze traže od tužitelja i suca da tumačenje iz fetve muftije Dedovića prihvate kao obvezujuće“, navodi HNK.
Takvu situaciju u Kazalištu slikovito opisuju parafrazom poznate poslovice:
„Muftija te fetvom tuži, muftija ti fetvom sudi.“
Iz HNK-a ocjenjuju da pokušaj uvođenja takvog dokumenta kao dokaza u sudskom postupku otvara ozbiljna pitanja odnosa vjerskih normi prema ustavnom i zakonskom poretku BiH.
Pritom treba naglasiti kako je riječ o stavu i tumačenju HNK Mostar, a ne o odluci suda o pravnoj snazi fetve.
Muftijstvo odbacuje tvrdnje o „uvođenju šerijata“
Muftijstvo mostarsko prethodno je kategorički odbacilo tvrdnje prema kojima se fetvom pokušava „uvesti šerijat u BiH“.
Iz Muftijstva navode da fetva nije državni zakon, sudska odluka niti upravni akt te da ne mijenja nijednu odredbu Ustava ili zakona Bosne i Hercegovine. Tvrde kako je riječ o vjerskom dokumentu koji uređuje obveze pripadnika Islamske zajednice u vezi sa zaštitom sakralnih prostora.
HNK, međutim, smatra da problem ostaje upravo u formulaciji koja govori o obvezi „javne vlasti“ da prihvati tumačenje iz fetve.
„Kako će tužitelj Mujkanović i sudac Kurbegović reagirati na fetvu, sasvim je drugo pitanje“, navode iz Kazališta, dodajući kako ostaje činjenica da je fetva predložena kao dokazni materijal u sudskom postupku.
HNK traži opoziv fetve
U HNK-u navode kako bi fetva, čak i ako je sud ne prihvati kao dokaz, ostala vjerski dokument koji može biti relevantan muslimanima koji obnašaju javne funkcije.
Zbog toga postavljaju pitanje može li se u budućnosti utvrditi je li određeni javni dužnosnik ili službenik odluku o zemljištu i gradnji HNK donio isključivo na temelju zakona i službenih procedura ili i pod utjecajem vjerskog dokumenta.
„Ako se ova fetva ne opozove, kako ćemo znati je li određeni vijećnik, ministar, pravobranitelj, tužitelj, sudac, urbanist, inspektor ili bilo koji drugi državni službenik islamske vjeroispovijesti donio odluku isključivo na osnovi Ustava, zakona i zakonskih procedura, a ne pod utjecajem ili pritiskom fetve svoje vjerske zajednice?“, pitaju iz HNK-a.
Muftiju Dedovića pozvali su da fetvu opozove i javno se ispriča zbog njezina donošenja.
Pozvali se na Omerbegovića i Skelića
HNK se u priopćenju osvrnuo i na reakcije koje su se posljednjih dana pojavile u javnosti, izdvojivši stavove Damira Omerbegovića i Dženana Skelića.
Omerbegović je, među ostalim, ocijenio kako „fetva nije zakon, sud je ne mora slijediti i muftija nema nikakvu vlast nad državnim institucijama“, ali istodobno problematizira dio dokumenta koji se odnosi na predstavnike javne vlasti.
Skelić je, pak, slanje fetve Općinskom sudu u Mostaru ocijenio ozbiljnim zadiranjem u granicu između vjerskog i svjetovnog autoriteta.
Otvorili i pitanje harema Kapetanovina
U posljednjem dijelu priopćenja HNK ponovno otvara pitanje nekadašnjeg harema Kapetanovina u Starom gradu.
Pozvali su se na tekst književnika dr. Ibrahima Kajana „Zov nepospremljenih kostiju“, objavljen 2. veljače 2015. godine, u kojem je Kajan opisivao rušenje nekadašnjeg groblja i tvrdio da tijekom radova nije provedena odgovarajuća ekshumacija.
Kajanov tekst iz 2015. godine i danas je javno dostupan, a u njemu autor detaljno opisuje fotografije ostataka ljudskih kostiju koje su mu, prema njegovu svjedočenju, pokazane nakon radova na prostoru nekadašnjeg harema.
HNK tvrdi kako odnos prema Kapetanovini treba usporediti s aktualnim odnosom Muftijstva prema prostoru Lakišića harema te iz toga izvodi zaključak o, kako navode, „selektivnosti“ u postupanju.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
