NATO-ov vojni blok nastoji pretvoriti Arktik u novu crtu bojišnice kako bi spriječio razvoj Rusije i njenih partnera, smatra ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. O tome je opširno pisao u tekstu pod naslovom “Međunarodna suradnja na Arktiku: izazovi i prilike”, objavljen 31. kolovoza na portalu Arctic.ru.
Ruski je ministar naglasio kako se napori NATO saveza za stvaranje atmosfere nepovjerenja u vojnoj sferi odvijaju u kontekstu pokušaja slabljenja Moskve u području međunarodne gospodarske suradnje uvođenjem sankcija.
Rusija smatra aktivnosti NATO-a na Arktiku izravnom sigurnosnom prijetnjom, rekao je šef ruske diplomacije, dok članice saveza pojačavaju svoju prisutnost u jeku ruskog rata protiv Ukrajine.
„U veljači 2026. NATO je pokrenuo operaciju Arctic Sentinel, s ciljem proširenja vojne prisutnosti na visokim geografskim širinama. U neposrednoj blizini naših sjevernih granica provode se intenzivirane vojne pripreme. Provode se velike, agresivne vježbe u kojima sudjeluju zemlje izvan regije, a uspostavljaju se i novi elementi zapovjedne i stožerne strukture NATO-a. Takva vojna aktivnost na Dalekom sjeveru predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti Rusije. Rizik od incidenata koji bi mogli izazvati oružani sukob s potencijalno katastrofalnim posljedicama sve je veći.“ – napisao je Lavrov.
„Namjerno, ciljano stvaranje atmosfere nepovjerenja u vojnoj sferi događa se istodobno s pokušajima Zapada da potkopa legitimna prava Rusije u sferi međunarodne suradnje putem nelegitimnih financijskih i ekonomskih sankcija protiv pravnih i fizičkih osoba iz zemalja globalne većine koje sudjeluju u provedbi zajedničkih projekata u arktičkoj regiji.“ – kazao je dalje.
Lavrov navodi kako zapad vodi proturusku politiku i da je jedna od manifestacija te politike bila blokiranje nekada učinkovitih multilateralnih mehanizama suradnje na Dalekom sjeveru. Neki su prestali postojati, dok su drugi postali uglavnom besmisleni bez sudjelovanja Rusije, koja je bila prisiljena prekinuti veze s njima usred neprijateljskih poteza. Jedini preostali međuvladin format je Arktičko vijeće, osnovano prije gotovo 30 godina, 19. rujna 1996.
„Naši sadašnji protivnici trebali su odavno naučiti brojne lekcije povijesti i shvatiti kako je razgovor s Rusijom jezikom sankcija i prijetnji uzaludan. Neprijateljske, neprijateljske akcije dobivale su i nastavit će dobivati adekvatne odgovore, uključujući i asimetrične. Rusija preferira konstruktivan dijalog u svim regijama svijeta, ali ako bude potrebno, naše nacionalne interese branit će svim raspoloživim sredstvima.“ – napisao je ruski šef diplomacije.
Suradnja na Arktiku: s kim Rusija surađuje, i s kim još planira
„Među zemljama s kojima smo uspostavili blisku suradnju na Arktiku, posebno se ističu Kina i Indija. S Pekingom se arktička pitanja značajno raspravljaju tijekom redovitih sastanaka šefova vlada. Uspostavljena je specijalizirana bilateralna podkomisija za Sjeverni morski put, kao i mehanizmi za međuministarske konzultacije i znanstvenu razmjenu. Rezultati govore sami za sebe – to uključuje pokretanje redovitog kontejnerskog prijevoza preko sjevernih ruskih mora, s planovima za proširenje ove usluge, te druga postignuća, uključujući i u polarnim istraživanjima.
U tijeku je aktivan dijalog s New Delhijem o pitanjima visokih geografskih širina. Krajem kolovoza ovo je pitanje raspravljano na sastanku Međuvladine rusko-indijske komisije za trgovinu, gospodarsku, znanstvenu, tehničku i kulturnu suradnju. Indijske korporacije sudjeluju u razvoju resursnog potencijala naše arktičke regije. Prema nekim stručnjacima, Arktik bi mogao postati jedno od vodećih područja rusko-indijskog partnerstva u sljedećih 20 godina.
Postoje izgledi za suradnju na Dalekom sjeveru s Brazilom, Indonezijom, Iranom i drugim zemljama BRICS-a. Spremni smo razvijati suradnju s Bjelorusijom i drugim saveznicima i partnerima u ZND-u. Vrijedi spomenuti i Južnu Koreju i Singapur, koji su pokazali interes za suradnju s Rusijom na konkretnim arktičkim projektima unatoč sudjelovanju u neprijateljskoj kampanji sankcija “kolektivnog Zapada” protiv naše zemlje.“ – zaključiuje ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Blic analiza Zorana Metera: Južna Koreja Trumpu uzvraća udarac i kreće na Sjeverni morski put
Ključna regija
Podsjećamo kako Rusija u zoni Arktika ima Sjevernu morsku flotu koja uključuje i podmornice s nuklearnim oružjem. Arktičku regiju smatra svojom interesnom sferom ključnom za nacionalnu sigurnost (preko arktičke zone je najkraći put za let interkontinentalnih nuklearnih raketa Rusije i Sjedinjenih Država, zbog čega Moskva u toj zoni već dugo, od vremena SSSR-a razvija sustave proturaketne obrane), a intenzivno razvija i trgovačku pomorsku rutu – Sjeverni morski put, u sklopu koje i veliku flotu nuklearnih ledolomaca i LNG i naftnih tankera sposobnih za plovidbu hladnim vodama.
Posljednjih godina Kina, većinom u partnerstvu s Rusijom, počela povećavati svoju aktivnost u zoni Arktika, bogatoj energentima, mineralima, ribljim fondom.
Norveška je ovoga mjeseca proširila nedavno osnovanu vojnu brigadu sa sjedištem na Arktiku, što je najnoviji potez zemlje članice NATO-a za jačanje obrambenog utjecaja u jeku rata u Ukrajini koji je Rusija počela 2022. godine. Pritom Moskva postojano odbacuje optužbe da predstavlja prijetnju NATO-u.
Tjedna analiza Zorana Metera: Rubikon još nije prijeđen ali se tome ubrzano teži. Ludilo u Europi
