Stara i dobro poznata priča koja već godinama kruži među HDZ-ovcima kada je riječ o njihovu šefu Andreju Plenkoviću jest da premijer zazire od socijalnih nemira, ulice i prosvjeda, koji se, doduše, u njegovih deset godina vladavine u ozbiljnom opsegu na hrvatskim ulicama nisu ni mogli vidjeti. Povremeni pokušaji oporbe, sindikalista ili poljoprivrednika dosad uglavnom nisu dosegnuli onakvu razinu prosvjeda kakva se viđa na ulicama europskih gradova.
Plenković, dakle, problema s prosvjedima nije imao, a hoće li ostati tako, doznat će se već početkom rujna, kada bi u Zagreb, prema najavama organizatora iz građanske inicijative “Gospić je naš dom”, trebala stići vojska Ličana. Da bi prosvjed mogao biti ozbiljan i u ljudstvu, možda i najveći od svih građanskih demonstracija u Plenkovićeva tri mandata, naslućuje se iz najava gospićke inicijative, iz koje poručuju da su zbog interesa svojih sugrađana nakon četiri popunjena autobusa osigurali dodatne. “To više nije samo Lika, to je cijela Hrvatska. Ljudi za ljude”, navode iz inicijative pozivajući se na Benkovac, Vranjic, Senj, Gračac, Split, Otočac i Sisak.
Najave prosvjednika čuju se i u Zadru, gdje nezadovoljnike okuplja bivši šef zadarskog SDP-a Daniel Radeta. Nagađa se da će se oporba pokušati ubaciti u ovaj građanski vlak nezadovoljstva, iako u gospićkoj inicijativi za politizaciju ne žele ni čuti. Od njihovih predstavnika može se pak čuti da s njima u Zagreb stižu građani iz svih dijelova zemlje, nezadovoljni odnosom institucija prema okolišu i otpadu. Na te poruke u HDZ-u ne ostaju ravnodušni jer znaju da je afera s ličkim otpadom ujedno i najveća afera u Plenkovićevu trećem uzastopnom mandatu.
Masovni skup
Kako tvrde naši sugovornici iz vladajuće stranke, za Plenkovića nisu problem četiri gospićka autobusa, ali bi problem mogao nastati ako se u glavnom gradu okupe svi oni koji imaju osjećaj da je država godinama dopuštala da “otpadna mafija” posluje zagađujući i uništavajući okoliš, jer institucije nisu pravodobno reagirale ili su jednostavno šutjele. Šteta za Plenkovića ni sada nije mala i on to vrlo dobro zna, kaže nam dobro upućeni HDZ-ovac, dodajući da je premijer i sam svjestan da su institucije zatajile te da je bijesan zbog toga što ga ponovno provlače kroz aferu s kojom osobno nema veze. Aferu i krizu Plenković bi već nekako prehodao – jer mu nije prvi put – no ako se nezadovoljni građani probude i izađu na ulice, to bi ipak mogla biti nova dimenzija krize. Upućeni tvrde da u Zagreb stiže mnogo više nezadovoljnika nego što u vladajućim redovima računaju i da bi Plenković mogla iznenaditi brojka. Ne bi, doduše, bilo čudno ni da se i ova priča svede na onu staru narodnu “tresla se brda, rodio se miš”, jer Hrvati jednostavno nisu skloni demonstracijama.
No afera u Gospiću čini se posebno opasnom za Plenkovića jer ovdje nije riječ o klasičnom i dosad bezbroj puta viđenom sukobu između vladajućih i oporbe. Ovdje je riječ o probuđenoj građanskoj svijesti o tome da je sustav zatajio podilazeći onima koji su na otpadu zarađivali, dok su trošak, zdravstveni rizik i strah ostavljeni lokalnom stanovništvu, koje ne smiruju ni riječi ministrice zdravstva Irene Hrstić ni njezine kolegice Marije Vučković. Nije stoga pitanje tko će iz Gospića 5. rujna krenuti put Zagreba, ključno je koliko će ta inicijativa okupiti ljudi iz drugih dijelova države.
Politički rizik
Ako gospićko nezadovoljstvo preraste u širi revolt, Plenkovićev problem mogao bi postati još veći jer lički otpad teško da će moći tretirati tek kao lokalnu aferu, pa će u najmanju ruku, kako bi primirio nezadovoljne građane, biti prisiljen provesti rekonstrukciju Vlade. Samo je pitanje koga bi se u tom slučaju morao riješiti, jer lički otpad ministrica Vučković naslijedila je od svojih prethodnika, među kojima je i ministar financija Tomislav Ćorić. Sve ono što se kuha u ličkom loncu za Plenkovića je ozbiljan politički i društveni rizik, to više što se gospićka inicijativa strogo ograđuje od stranačke politike, pa odbija političke donacije. No u to u HDZ-u ne vjeruju, pa podsjećaju da su i nedavno u Gospiću rame uz rame prosvjedovali Dalija Orešković, Karolina Vidović Krišto i Tomislav Jonjić. Ta ideološki nespojiva trojka ukazala se na Trgu Stjepana Radića, na prosvjedu održanom uoči sjednice saborskog Odbora za zaštitu okoliša u organizaciji udruge “Gospić bez otrova”, koju vode Mile Ilić, Antun Zdunić i Ante Franić.
Upućeni nam pak objašnjavaju da je bitno razlikovati dvije srodne, ali organizacijski odvojene skupine građana koje se bore protiv istog ekocida u Lici. Uz inicijativu “Gospić bez otrova” aktivna je i inicijativa “Gospić je naš dom”, koja i jest organizator najavljenog zagrebačkog prosvjeda pod strogim pravilom – bez političkih govora. Prema dostupnim podacima, inicijativa “Gospić je naš dom” pojavila se početkom prošle godine kao reakcija građana na otkriće ilegalnog odlagališta otpada na području nekadašnjeg kompleksa PPK Velebit. U međuvremenu je proširila djelovanje i na pitanje projekta tvornice za preradu litija tvrtke Jedro DS Innovation u industrijskoj zoni Smiljansko polje, upozoravajući na izostanak studije utjecaja na okoliš te ukazujući na manjkavosti u postupku izdavanja dozvola.
Vođe prosvjeda
Da je riječ o ozbiljnoj grupi, postalo je jasno kad su predstavnici inicijative postali sudionici javnih polemika i sastanaka s Ministarstvom zaštite okoliša i Fonda za zaštitu okoliša. “Gospić je naš dom” djeluje, kako tvrde, kao građanska skupina u suradnji s udrugom Lička ekološka akcija, s kojom sudjeluju u organizaciji aktivnosti, sastanaka i raznih događanja. Kao jedno od zaštitnih lica te inicijative profilirala se Daria Došen, vlasnica i direktorica gospićke tvrtke GEOPLAN, koju znanci opisuju kao iznimnu lokalpatriotkinju. Uz nju su u javnom prostoru vrlo istaknuti i Vjekoslav Bušić te inženjeri Željko Devčić i Dujo Došen.
Iz lokalne građanske inicijative rodio se instrument javnog pritiska koji nosi političke rizike, prije svega za Plenkovića. Slučaj 37.000 tona ilegalno deponiranog opasnog otpada u Lici otvorio je pitanje odgovornosti Državnog inspektorata, ali i resornih ministarstava, pa nije ni čudno što su građani vrlo oprezni i skeptični prema institucijama koje su godinama šutjele, a onda i prema Vladi, koja ostavlja dojam da pokušava umanjiti problem umjesto da hitno sanira lokaciju. Građani su iznijeli i podatke koji su u suprotnosti s formalnim umirujućim tezama vlasti o ispravnosti vode i tla, što stvara novi val dubokog nepovjerenja prema institucijama i potencira strah od trovanja podzemnih voda i hrane.
Za to vrijeme vladajuća je većina u Saboru stabilna, pa su odbijeni oporbeni zaključci o hitnoj sanaciji te je izglasan labaviji rok od 90 dana, u kojem Vlada mora podnijeti izvješće, što je također u javnosti dočekano s osudom i percipirano kao pokušaj izbjegavanja hitne akcije. Stoga prosvjed šalje poruku: niste nas htjeli čuti, sad ćete nas vidjeti, čime se pritisak iz Gospića prebacuje izravno pod prozore Banskih dvora.
Vladina strategija
Imajući sve to u vidu, Plenković već sa svojim najužim krugom suradnika priprema provjerenu političku strategiju kako bi odgovorio na najavljeni prosvjed. Pritom se oslanja na umirivanje javnosti službenim analizama te na političku diskreditaciju motiva koji stoje iza samog prosvjeda. S tim je ciljem, uostalom, već optužio oporbu za politizaciju, histeriju i skupljanje jeftinih političkih bodova usred ljeta, zanemarivši činjenicu da građansku inicijativu vode nestranački ljudi. Glavni Plenkovićev argument za smirivanje panike svakako su nalazi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na temelju kojeg HDZ-ovci orkestrirano ponavljaju da je lička voda ispravna za piće te da ličko tlo nije zagađeno. Plenković će inzistirati na tome da se ovaj slučaj rješava u redovitim zakonskim procedurama, a ne pod pritiskom ulice, najavljuju upućeni. Socijalni mir nastojat će održati i otvaranjem drugih tema, primarno ekonomskih, pozivajući se na Vladine mjere i olakšice za građane.
Najavljeni prosvjed, sasvim sigurno, neće propustiti ni parlamentarna oporba. Iako je to za nju s jedne strane velika politička prilika, s druge strane, to je i sklizak teren pun strateških izazova. Pošto je HDZ-ova većina u Saboru glatko odbila zaključke i prijedloge opozicije o hitnoj sanaciji, oporbenjaci u ovom prosvjedu, razumljivo, vide ključni alat za nastavak pritisaka na Vladu.
Oporbeni pristup
Međutim, najveći je izazov za oporbene stranke to što se inicijativa “Gospić je naš dom” izričito ogradila od bilo kakve stranačke politike, pa se oporba našla u poziciji da mora pozvati građane na prosvjed i podržati ga, a istovremeno mora paziti da ne ostavi dojam da prosvjed pokušava oteti ili jeftino politizirati, jer bi tek to potvrdilo Plenkovićevu tezu da opozicija lešinari na ovom slučaju. Pitanje je hoće li Dalija Orešković, Sandra Benčić i ostatak oporbe ostati u sjeni i djelovati tek kao deklarativna podrška građanima ili će se otvoreno angažirati. Među organizatorima prosvjeda sve se više strahuje da bi oporba mogla iskoristiti skup za svoje političke probitke.
Činjenica je da je građanska inicijativa “Gospić je naš dom” izložena velikom riziku od politizacije. Premda njezino vodstvo zasad izbjegava tu zamku, uoči prosvjeda može se očekivati dodatni pritisak oporbe da se nametne kao zaštitnik građana te da time na sebe skrene pozornost s onoga što je bit prosvjeda, baš kao što valja očekivati i pritisak vladajućih koji ih optužuju za političke motive, što stvara opasnost za cijeli pokret. Za gospićku inicijativu padanje pod utjecaj oporbe ili stvaranje dojma u javnosti da je instrumentalizirana značilo bi gubitak autentičnosti i povjerenja šire javnosti. Njezina je snaga u tome što okuplja ljude svih političkih uvjerenja, među kojima su i razočarani HDZ-ovi birači u Lici. Ako se građanska inicijativa poveže s oporbom, desno biračko tijelo sigurno će se povući, a time će i pokret od borbe za zdravlje djece i čist okoliš prerasti u uobičajenu političku bitku.
Smjene ministara
Prepuste li organizatori prosvjeda oporbi da nad njim preuzme kontrolu, Plenković će dobiti potvrdu svoje teze da je ovdje riječ o fabriciranoj krizi. Kada građanski prosvjed postane oporbeni, tada ga i vladajuća većina u Saboru može odbaciti lakše nego što bi odbacila legitiman zahtjev naroda. U konačnici, u HDZ-u ipak priznaju da dugoročno računaju na to da će za smirivanje afere i građanskog nezadovoljstva biti prisiljeni žrtvovati neku krupniju institucionalnu ili političku figuru, pa kao važno pitanje ostaje tko će u ovoj aferi pasti.
Sve je manje vjerojatno da će Plenković moći smiriti javnost žrtvujući bračni par Šincek i Andriju Mikulića. Dugoročno će ipak biti nužno zagrebati dublje, a u tome grebanju Plenković će morati naći način da umanji političku težinu afere te da istodobno proširi priču na problem gospodarenja otpadom i u onim sredinama u kojima vlada oporba.
Možemo i Most na terenu s građanskom inicijativom
Iako iz dostupnih podataka nije moguće zaključiti da je inicijativa projekt bilo koje stranke, vidljivo je da ipak surađuju s političarima raznih opcija. Primjerice, prošle godine družili su se s predsjednicom saborskog Odbora za zaštitu okoliša Dušicom Radojčić iz redova stranke Možemo prilikom njezina posjeta Gospiću, kad su zajedno obišli lokaciju otpada. Jednako tako, gospićka inicijativa surađuje i s političarima iz Mosta, ponajprije sa Zvonimirom Troskotom. Tu ipak treba podvući crtu i jasno reći: ova skupina nije podređena nijednoj političkoj stranci, no ne može se reći da su potpuno apolitični i bez ikakvih veza s predstavnicima politike.
