Rat u Ukrajini ne pokazuje znakove smirivanja, unatoč sve snažnijim međunarodnim pozivima na mir. Najnoviji pritisak na Vladimira Putina stigao je od čovjek koji je posljednjih godina nastojao zadržati dobre odnose s Moskvom i sa Zapadom, indijskog premijera Narendre Modija. Na sastanku u Biškeku, održanom na marginama summita Šangajske organizacije za suradnju (SCO), Modi je ruskom predsjedniku otvoreno poručio da rat mora završiti.
“Moramo prijeći s beskrajnog rata na kraj rata”, rekao je Modi, prema snimci njihova susreta. Putin je nakon toga odgovorio da Rusija ide u tom smjeru. No, događaji na bojištu, ali i najnovije najave ruskog Ministarstva obrane, zasad daju vrlo malo razloga za zaključak da se rat približava kraju. Indijski premijer naglasio je humanitarnu cijenu sukoba te pozvao na mirno rješavanje svih problema, prenosi Daily Mail.
“Svaki dan rata vraća čovječanstvo unatrag, dok svaki korak prema miru ispunjava čovječanstvo novom nadom i entuzijazmom“, rekao je Modi ruskom vođi. Dodao je da je mir ‘ključan za dobrobit čovječanstva’, pa je naglasio da Indija podupire mirovne napore: “Mirno rješavanje svih problema što je prije moguće poziv je čovječanstva, a to je poruka Indije”, rekao je pa dodao: “Zemlja Gandhija i Bude dijeli jednu poruku: Put mira”.
Putin tvrdi da se ide prema miru
Reuters je izvijestio da je Modi tijekom razgovora Putina nazvao i svojim prijateljem te istaknuo rastuće gospodarske veze dviju zemalja. Indija je, zajedno s Kinom, među najvećim kupcima ruske nafte, što Moskvi pomaže u održavanju prihoda unatoč zapadnim sankcijama uvedenima nakon ruske invazije. Indijska vlada potvrdila je da su Modi i Putin u Biškeku razgovarali o bilateralnim odnosima, uključujući gospodarstvo, obranu, energiju, svemir i druga područja suradnje, kao i o regionalnim i globalnim pitanjima.
Modi je ponovno naglasio da su dijalog i diplomacija put prema rješavanju sukoba. Putin je na Modijev poziv odgovorio riječima: “Hvala vam puno, gospodine premijeru. Krećemo se u tom smjeru.” Problem je u tome što se situacija na terenu zasad kreće u suprotnom smjeru. Rusija nastavlja s intenzivnim napadima diljem Ukrajine, a Moskva je 30. kolovoza objavila da priprema “masovne napade” na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Rusko Ministarstvo obrane tvrdi da je riječ o odgovoru na ukrajinske napade na rusku civilnu infrastrukturu te na naftni i energetski sektor.
Prošle zime ruski su napadi na ukrajinske elektrane teško oštetili energetski sustav zemlje, ostavljajući milijune ljudi bez grijanja i električne energije tijekom temperatura ispod ništice. Strah od ponavljanja takvog scenarija sada ponovno raste. Istodobno obje strane posljednjih mjeseci intenziviraju napade velikog dometa. Na meti su skladišta, poduzeća, rafinerije, luke, energetska infrastruktura i brodovi, a s povećanjem intenziteta napada raste i broj civilnih žrtava.
Eksplozija kod Kijeva odnijela najmanje 37 života
Jedan od najtežih posljednjih incidenata dogodio se u selu Mila, nedaleko od Kijeva, gdje je ruski napad na skladište streljiva izazvao golemu eksploziju. U početku je potvrđeno najmanje 37 poginulih, dok je kasnije broj žrtava porastao na 38. Deseci ljudi su ozlijeđeni, a više stotina stanovnika moralo je biti evakuirano. Eksplozije i požari oštetili su okolne kuće i druge objekte. Rusija tvrdi da je riječ o skladištu koje je korišteno za čuvanje eksploziva, dok su ukrajinske vlasti otvorile istragu zbog mogućeg nemara u skladištenju streljiva u blizini naseljenih područja.
Ruska vojska u međuvremenu je objavila da je napala i tvornicu u Kijevu koja proizvodi azbest i cement, tvrdeći da su njezina skladišta korištena za čuvanje eksploziva, kao i objekt povezan s proizvodnjom dronova i streljiva. Ukrajina je istodobno izvela napade dronovima na rusku energetsku infrastrukturu. U jednom takvom napadu izbio je požar u rafineriji Kirishi u Lenjingradskoj oblasti, jednoj od najvećih ruskih rafinerija. Lokalne vlasti izvijestile su o požaru i šteti, dok je Moskva tvrdila da je oborila velik broj ukrajinskih dronova.
Sve veći teret sukoba osjeća i rusko stanovništvo. Ukrajinski napadi dronovima sve češće pogađaju ciljeve duboko unutar Rusije, dok se građani suočavaju s poremećajima interneta, problemima u opskrbi i gospodarskim pritiscima. Prema analizi Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), Rusija je od početka potpune invazije u veljači 2022. pretrpjela oko 1,4 milijuna vojnih gubitaka, uključujući do 450.000 poginulih. CSIS procjenjuje i da je omjer ruskih prema ukrajinskim vojnim gubicima u prvoj polovici 2026. dosegnuo približno osam prema jedan. Takvi podaci dodatno pokazuju koliko je rat skup za Moskvu. Istodobno, prema izvještajima koji se pozivaju na The Economist, nezadovoljstvo navodno raste i među dijelom ruskih elita.
‘Objesit će me’
Jedan izvor blizak Kremlju tvrdio je da Putin strahuje od posljedica ako bi rat završio bez ostvarenja barem minimalnog cilja – potpunog zauzimanja Donbasa. Prema tom izvoru, Putin je navodno rekao: “Objesit će me.” The Economist pritom nije objavio širi kontekst te izjave, ali je, pozivajući se na izvore bliske ruskom predsjedniku, izvijestio o njegovom strahu da bi završetak rata bez proglašene pobjede mogao ugroziti njegov politički opstanak. Ruski predsjednik posljednjih je dana slao poruke koje su teško spojive s najavom skorog završetka rata. Tijekom obraćanja 22. kolovoza upozorio je da Ukrajina otvara “Pandorinu kutiju” i zaprijetio “povratnim udarcem na najosjetljivije sektore vašeg gospodarstva”.
Ranije je, obraćajući se članovima Jedinstvene Rusije, vladajuće stranke u Rusiji, odbacio sugestije da se sukob približava kraju: “Specijalna vojna operacija se nastavlja”, rekao je Putin. “Ići ćemo samo naprijed.” Takva retorika dodatno povećava sumnje u to koliko je Moskva doista spremna za kompromis. Na summitu SCO-a Putin se sastao i s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Ruski mediji izvijestili su da su dvojica čelnika razgovarala i o Ukrajini, iako je Kremlj poručio da to nije bila glavna tema njihova sastanka. SCO, čiji je cilj jačanje političke, gospodarske i sigurnosne suradnje među članicama, okupio je u Biškeku Rusiju, Kinu, Indiju, Iran, Pakistan, Bjelorusiju i druge članice. Summit se održava u godini kada organizacija obilježava 25 godina postojanja.
Putin i Xi posljednjih su godina upravo na ovakvim međunarodnim skupovima promovirali ideju multipolarnog svijeta, odnosno međunarodnog poretka u kojem SAD i zapadne zemlje više ne bi imale dominantnu ulogu. No iza slike jedinstva postoje i ozbiljni interesi pojedinačnih država. Indija, primjerice, nastoji održavati bliske odnose s Rusijom, ali istodobno naglašava potrebu za diplomacijom i mirom.
Novi sukob na relaciji Moskva – London
Dok Modi pokušava Putina usmjeriti prema završetku rata, odnosi Moskve i Londona kreću se prema novoj eskalaciji. Velika Britanija posljednjih je dana dodatno pojačala potporu Ukrajini. Britanski premijer Andy Burnham tijekom svog prvog međunarodnog posjeta, upravo u Kijevu, objavio je da je obrambenoj kompaniji MBDA dopušteno objaviti klasificirane informacije o britanskim komponentama projektila SCALP kako bi se omogućila uspostava lokalne proizvodnje u Ukrajini. Moskva je na taj potez reagirala žestoko.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov optužio je Britaniju da “sudjeluje u ovom ratu” na strani Ukrajine te rekao da London “metodično i redovito dolijeva ulje na vatru” i radi na tome da spriječi napredak mirovnog procesa. Peskov je također rekao da ruske oružane snage namjeravaju identificirati “mjesta proizvodnje takvih projektila” i “mjesta proizvodnje druge vojne opreme” kako bi ih uništile. Burnham je, međutim, odbacio ruske prijetnje i poručio da Velika Britanija neće odustati od potpore Ukrajini.
“Tko je započeo vatru? To je pitanje, zar ne”, rekao je britanski premijer, nazvavši ruske prijetnje “skandaloznima”. Bivši ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Andrej Fedorov za BBC-jev Newsnight rekao je da je reakcija Moskve na Burnhamovu najavu bila „vrlo negativna“. Prema njegovim riječima, postoji ozbiljan politički i javni pritisak na Putina da poduzme određene mjere protiv Velike Britanije jer Moskva britansku pomoć Ukrajini smatra izravnim sudjelovanjem Londona u ratu. Fedorov je upozorio da bi nova eskalacija mogla rezultirati “ne samo verbalnom, već možda i nekom vidljivom reakcijom” Rusije.
London pod pritiskom, NATO sve oprezniji
Kao jedan od mogućih scenarija spomenuo je tzv. tehničku reakciju, odnosno kibernetički napad koji bi mogao biti izveden preko nepoznatih izvora, bez službenog preuzimanja odgovornosti: “Moglo bi biti različitih političkih koraka”, rekao je Fedorov, dodajući da ne može potpuno isključiti ni “neke poluvojne” poteze. Kao moguće mete spomenuo je britanske tvornice koje proizvode dronove za Ukrajinu, ali i poduzeća povezana s proizvodnjom dronova ili komponenti za projektile Storm Shadow, britansku oznaku za inačicu projektila koji je povezan s francusko-britanskim sustavom SCALP. Fedorov smatra da je Velika Britanija, omogućavanjem prijenosa podataka potrebnih za proizvodnju projektila u Ukrajini, postala “mnogo više uključena” u rat: “Moskva smatra korake britanskog premijera izravnim vojnim uplitanjem u ovaj sukob”, rekao je. Šira slika postaje još ozbiljnija jer se ruske aktivnosti više ne ograničavaju samo na bojište u Ukrajini. Ruski dronovi i druge aktivnosti posljednjih mjeseci sve češće testiraju obranu država na istočnom krilu NATO-a, dok zapadne obavještajne službe upozoravaju na mogućnost novih ruskih poteza protiv članica Saveza.
Američke obavještajne procjene objavljene posljednjih tjedana govore da bi Moskva mogla pokušati testirati odlučnost NATO-a ograničenim provokacijama, uključujući kibernetičke operacije i druge poteze ispod praga otvorenog rata. U isto vrijeme, Rusiji se već godinama pripisuje vođenje svojevrsnog “sjenovitog rata” diljem Europe. U takve aktivnosti ubrajaju se sabotaže, kibernetički napadi, dronovi, dezinformacije i zastrašivanje – metode kojima se pokušava izazvati šteta i poremećaj, ali bez izravnog izazivanja klasičnog vojnog odgovora. Direktorica britanske obavještajne službe GCHQ Anne Keast-Butler još je u svibnju upozorila da se Velika Britanija i njezini saveznici nalaze u prostoru “između mira i rata”. pozorila je i da Rusija svakodnevno pojačava hibridne aktivnosti protiv Velike Britanije i Europe, od morskog dna do kibernetičkog prostora. Posebno je istaknula opasnost za kritičnu infrastrukturu, komunikacijske sustave, energetske mreže i podmorske kabele.
Sastanak Modija i Putina tako je ponudio rijedak trenutak u kojem je ruski predsjednik izravno čuo poziv jednog od svojih najvažnijih međunarodnih partnera da zaustavi rat. i zasad nema jasnih pokazatelja da će Moskva zbog toga promijeniti svoju strategiju. Rusija najavljuje nove napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, Ukrajina nastavlja napadati ruske energetske i vojne ciljeve, a Velika Britanija povećava vojnu i tehnološku potporu Kijevu. Istodobno zapadne obavještajne službe sve ozbiljnije razmatraju scenarije u kojima bi Moskva mogla pokušati testirati NATO.
