Iza Hrvatske je jedno od najtoplijih ljeta od kada postoje mjerenja, a prema preliminarnim podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i analizama meteorologa, prve procjene ukazuju da bi se iznadprosječne temperature i nastavak sušnog razdoblja mogli zadržati sve do kraja godine. Najnoviji meteorološki podaci potvrđuju kako je kolovoz u većini krajeva bio ekstremno topao, čime se nastavio niz iznimno visokih temperatura započet još početkom ljeta.
Prosječna mjesečna temperatura zraka tijekom kolovoza u većini je hrvatskih krajeva bila viša za 3 °C do čak 5 °C u odnosu na klimatološki prosjek iz razdoblja 1991. – 2020. godine. Zbog tako visokih odstupanja kolovoz je u mnogim mjestima oborio dosadašnje rekorde. Jedna od rijetkih iznimki među većim gradovima bila je Rijeka, gdje je ovo bio drugi najtopliji kolovoz u povijesti, odmah iza onoga iz 2024. godine.
Iako je u većem dijelu zemlje kolovoz protekao uz izraženu sušu – pri čemu je na Lastovu i u Makarskoj zabilježena tek zanemariva količina kiše – lokalno su zabilježene i znatne količine oborina. Tako su na sjevernom Jadranu, primjerice u Poreču i Rabu, pale i više od 100 litara kiše po četvornome metru.
Ljetni rekordi
Meteorolog Zoran Vakula objavio je za HRT analizu ljeta, ali i što nas očekuje u jesen i zimu ove godine.
Promatra li se cijelo klimatološko ljeto, od 1. lipnja do 31. kolovoza, ukupna količina oborina u većini zemlje bila je ispod prosjeka. Ipak, zabilježena su lokalna odstupanja, poput Splita, gdje je ukupna ljetna količina kiše bila iznad prosjeka, što se primarno pripisuje iznimno kišovitom srpnju, navodi.
Temperaturni rekordi obilježili su ljeto diljem Hrvatske. U Splitu je srednja ljetna temperatura bila treća najviša u povijesti (iza 2003. i 2024. godine), dok je u Zagrebu i Osijeku zabilježeno drugo najtoplije ljeto. S druge strane, novi apsolutni sezonski rekordi izmjereni su na Zavižanu, u Gospiću, Rijeci, Splitu i Dubrovniku, uz prosječna odstupanja od 2 °C do 3 °C.
Visoke temperature pratile su Hrvatsku i tijekom prvih osam mjeseci 2026. godine, pa se razdoblje od siječnja do kolovoza svrstava pri sam vrh najtoplijih godina. Unatoč tomu što nije oboren ukupni rekord iz 2024. godine, u većini krajeva ovo je razdoblje drugo ili treće najtoplije ikad izmjereno, ističe Vakula.
Jesen i zima iznadprosječne temperature
Količina oborina od početka godine do kraja kolovoza u većini je predjela bila oko dugogodišnjeg prosjeka, ali uz izražene regionalne razlike. U Osijeku je tako zabilježeno oko 25 posto manje oborine od klimatološkog prosjeka, dok je na splitskom Marjanu izmjereno oko 15 posto više kiše od uobičajenih vrijednosti.
Dugoročne prognoze za predstojeću jesen i zimu sugeriraju, navodi Vakula, da će se trend iznadprosječne topline nastaviti. Postoji povećana vjerojatnost za znatnija pozitivna odstupanja temperature, osobito tijekom zimskih mjeseci, pri čemu nisu isključeni ni povremeni hladniji valovi manjeg intenziteta.
Što se oborina tiče, za sljedećih šest mjeseci postoji umjerena do velika vjerojatnost za blago ublažavanje suše u većini Hrvatske. Međutim, kratkoročne i srednjoročne prognoze za narednih 10 dana ne najavljuju značajnije oborine, pa se nastavak sušnog razdoblja očekuje i početkom rujna.
