U Mostaru je u organizaciji Udruge “Sretni građani” održan panel posvećen zaštiti dvorišta stambenih zgrada, prostornom planiranju i pravima vlasnika stanova, a u središtu rasprave našli su se problemi koje građani posljednjih godina sve češće povezuju s parcelacijama, izmjenama planske dokumentacije i intenzivnom izgradnjom u urbanim sredinama.
Udruga “Sretni građani” već dulje vodi pravnu i ekološku borbu vezanu uz dvorišni prostor jedne mostarske stambene zgrade, a njihov predmet trenutačno se nalazi pred sudom. Kako je istaknuto na panelu, uskoro se očekuje prvostupanjska odluka.
Predstavnica Udruge kazala je kako cilj skupa nije bio govoriti isključivo o jednom sudskom predmetu, nego otvoriti širu raspravu o tome što se s javnim i zajedničkim prostorima događa nakon parcelacija i katastarskih promjena.
“Mislim da je cijelom gradu potrebna ova tema, da se o njoj priča i da građani saznaju što se dogodilo u gradu nakon parcelacije i novih katastarskih izmjena”, poručeno je na panelu.
Jedan od ciljeva, istaknuto je, jest građanima približiti njihova prava jer velik broj ljudi, prema iskustvu organizatora, nije dovoljno upoznat s propisima koji uređuju korištenje zemljišta oko stambenih zgrada.
“Neka ljudi pitaju, neka saznaju. Svi imamo pravo znati kome grad ostaje”, poručili su organizatori.
Britvar: Problem nije samo mostarski
Jedan od sudionika panela bio je arhitekt Boris Britvar, koji se godinama javno bavi problemima urbanizma i prostornog planiranja.
Prema njegovoj ocjeni, problemi koje građani prepoznaju u Mostaru nisu izolirani slučaj.
“Po mom mišljenju, model svega onoga što se događa u području urbanizma i prostornog planiranja gotovo je jednak u svim gradovima Federacije, ali i Bosne i Hercegovine. Zakoni su slični, a model zaobilaženja zakona također je jednak”, rekao je Britvar.
Kao jedan od temeljnih problema izdvojio je način donošenja i izmjene prostorno-planske dokumentacije.
Zakoni, kaže, jasno propisuju procedure donošenja prostornih i regulacijskih planova, ali se u praksi pojavljuju parcijalne izmjene koje mogu biti u suprotnosti s dokumentima višeg reda.
Konačna posljedica takvog postupanja, upozorava, jest postupna degradacija prostora.
“Mi možda danas te posljedice ne osjećamo u punoj mjeri, ali sigurno će ih osjetiti buduće generacije”, kazao je.
Više zgrada, manje prostora i veće prometno opterećenje
Britvar je naglasio da prostorne odluke izravno utječu na svakodnevnu kvalitetu života.
Kao primjer naveo je istodobno povećavanje broja objekata i gustoće stanovanja u gradovima koji već imaju ozbiljne probleme s prometom.
Ako se na isto područje smješta sve veći broj zgrada i stanovnika, bez odgovarajućeg povećanja prometnih, zelenih i drugih javnih površina, posljedica je, kaže, dodatno pogoršavanje životnih uvjeta.
Govoreći konkretno o mostarskom slučaju zbog kojeg se Udruga “Sretni građani” obratila sudu, Britvar je iznio stav da zemljište koje funkcionalno pripada zgradi treba promatrati zajedno sa samim objektom.
“Zgrada nije samo otisak objekta na parceli. Cijela parcela mora se promatrati kao jedna funkcionalna cjelina”, kazao je Britvar.
Prema njegovu mišljenju, odvajanje zemljišta od objekta u konkretnom slučaju nije provedeno zakonito.
Jokić: Ušli smo i u dvorišta stambenih zgrada
Na panelu je govorio i banjolučki odvjetnik i građanski aktivist Aleksandar Jokić, koji je probleme mostarskog urbanizma usporedio s iskustvima iz drugih gradova u BiH.
“Koliko vidim i koliko čujem od građana, problemi u BiH gotovo su isti. Građani su poprilično obespravljeni, a prostor u urbanim sredinama u kojem imaju mogućnost za humanu egzistenciju sve se više sužava”, rekao je Jokić.
Prema njegovim riječima, dugogodišnje smanjivanje zelenih i drugih zajedničkih površina došlo je do faze u kojoj se sporovi sve češće vode i oko prostora neposredno uz stambene zgrade.
“Sada se ušlo i u dvorišta zgrada. Došli smo u situaciju da pokušavamo obraniti zakonom zajamčena prava da imamo dvorišta za redovitu uporabu i mogućnost korištenja parkirališta”, kazao je.
Jokić upozorava kako su posljedice lošeg prostornog planiranja često trajne.
Ako se na zelenoj površini izgradi objekt ili zgrada ostane bez prostora potrebnog za redovitu uporabu i parkirališta, naknadno je vrlo teško, a ponekad i nemoguće, ispraviti takvu situaciju.
“Kada se na nekom mjestu izgradi zgrada i uništi park, ne možemo ga jednostavno vratiti. Ako zgrada nema dvorište za redovitu uporabu i parkiralište, a na tom mjestu već postoji druga zgrada, naknadno više nema prostora. Zato se možemo boriti da sačuvamo ono što imamo”, rekao je Jokić.
Mostarski slučaj vidi kao mogući presedan
Govoreći o predmetu koji je bio jedan od povoda za održavanje panela, Jokić je kazao da mu nisu poznati potpuno usporedivi slučajevi te smatra da događanja u Mostaru zaslužuju detaljno pravno i javno praćenje.
“Po mom shvaćanju, riječ je o presedanu koji treba medijski pratiti, ali bi ga i građanski aktivisti i nevladine organizacije trebali iskoristiti za dublju analizu”, kazao je.
Istaknuo je da se problemi razlikuju od zgrade do zgrade, ali da se najčešće vrte oko nekoliko istih pitanja – dvorišta potrebnih za redovitu uporabu objekata, regulacijskih planova, poštivanja urbanističkih planova i izdanih građevinskih dozvola.
Upravo zbog različitih okolnosti svakog pojedinog predmeta, smatra Jokić, teško je očekivati da će sudska praksa brzo proizvesti jedno rješenje primjenjivo na sve slučajeve.
Za organizatore panela, međutim, upravo je informiranje vlasnika stanova prvi korak. Udruga “Sretni građani” najavila je nastavak aktivnosti kojima žele građanima približiti prava vezana uz zemljište, dvorišta i prostorno planiranje, dok istodobno čekaju prvostupanjsku sudsku odluku u predmetu koji je pokrenuo njihovu višegodišnju borbu.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
