Ljeto 2026. bilo je jedno od temperaturno najekstremnijih u Hrvatskoj, pokazuju podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). Gotovo cijela zemlja bila je u kategoriji ekstremno toplog ljeta, dok je istok Hrvatske istodobno pogodila izražena suša.
Srednja sezonska temperatura bila je znatno viša od prosjeka za referentno razdoblje od 1991. do 2020. godine. Odstupanja su se kretala od 1,8 stupnjeva Celzijevih u Daruvaru i Makarskoj do čak 3,3 stupnja na Puntijarki i Zavižanu.
Prema DHMZ-ovoj raspodjeli percentila, ljeto je bilo ekstremno toplo na gotovo cijelom području Hrvatske. Iznimke su bili Varaždin i Daruvar, gdje je svrstano u kategoriju vrlo toplog ljeta.
Velika odstupanja
Osim Puntijarke i Zavižana, vrlo velika temperaturna odstupanja zabilježena su i u Pargu, Senju i Gospiću, gdje je srednja ljetna temperatura bila 2,9 stupnjeva viša od normale. U Osijeku je odstupanje iznosilo 2,8 stupnjeva, u Dubrovniku 2,7, a u Zagrebu, Bjelovaru i Pazinu 2,4 stupnja.
Koliko je ljeto bilo neuobičajeno toplo pokazuju i percentili. Na Osijeku, Puntijarki, Zavižanu i u Dubrovniku dosegnuli su 99,9, što ih svrstava praktički na sam vrh klimatološke raspodjele.
Istodobno, oborine su bile vrlo neujednačeno raspoređene. Najveći manjak zabilježen je na istoku Hrvatske. U Gradištu je tijekom ljeta palo samo 51,2 milimetra kiše, odnosno 24,7 posto uobičajene količine.
Gradište i Slavonski Brod imali su ekstremno sušno ljeto. U Slavonskom Brodu palo je oko 37 posto prosječne količine oborine, dok su vrlo sušni uvjeti zabilježeni i u Osijeku, Daruvaru i Pargu te na području Zagreba, Puntijarke, Siska i Karlovca. U Zagrebu i Karlovcu izmjereno je oko 51 posto uobičajene ljetne količine oborine.
Sušnije od normale bilo je i na području Križevaca, Ogulina i Gospića, na Zavižanu te na Lastovu i Visu. S druge strane, veći dio Jadrana imao je količinu oborine unutar granica normale, uključujući Rijeku, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Makarsku i Dubrovnik.
Najveće pozitivno odstupanje oborine zabilježeno je na Rabu, gdje je palo 193,5 milimetara kiše, odnosno 119,2 posto prosječne ljetne količine.
Podaci DHMZ-a tako pokazuju jasnu sliku ovogodišnjeg ljeta: temperature su gotovo posvuda bile iznimno visoke, dok je količina oborine značajno varirala od područja do područja, s posebno izraženom sušom na istoku i u dijelu središnje Hrvatske.
