Njemački istražitelji došli su do novih saznanja u istrazi o neuspjelom napadu dronom na zračnu luku Leipzig/Halle, povezujući osumnjičene s ranijim slučajevima sabotaža u Poljskoj i Srbiji. Nakon gotovo mjesec dana detaljne istrage, njemačka je vlada i službeno optužila Rusiju za organizaciju napada, ističući da prikupljeni dokazi jasno ukazuju na djelovanje po nalogu ruskih državnih struktura u sklopu hibridnih operacija diljem Europe.
Povod za uzbunu bio je incident od 4. kolovoza, kada je modificirani dron s eksplozivom usmjeren prema parkiranim ukrajinskim teretnim zrakoplovima Antonov. Dron je udario u krilo jednog od aviona u kojem se nalazilo gorivo, no katastrofu i potencijalnu eksploziju spriječio je neispravan detonator. Nakon udarca dron se odbio, a nedaleko od mjesta pada pronađena je limenka s oko 600 grama visoko razornog eksploziva Semtex. Logistički centar u Leipzigu inače ima ključnu ulogu u prijevozu vojne pomoći Ukrajini i aktivnostima NATO-a, piše Bild pozivajući se na Spiegel.
Istražitelji su utvrdili da je bespilotna letjelica bila opremljena dodatnom baterijom za veći domet, kamerom, 5G usmjerivačem i dvjema SIM karticama, čime se njome moglo upravljati na veliku udaljenost putem mobilne mreže. U blizini zračne luke pronađena je i posebna antena koja je služila kao pojačivač signala. Presudan korak u identifikaciji počinitelja bio je pronalazak DNK tragova na samom dronu, anteni te na unutarnjoj strani limenke s eksplozivom.
Tragovi vode do operativaca s baltičkom i ruskom poveznicom
Usporedbom u europskim bazama podataka identificiran je Bjelorus s ruskom putovnicom koji je u schengenski prostor ušao s talijanskom turističkom vizom. Drugi osumnjičeni, koji posjeduje latvijsku i rusku putovnicu, sumnjiči se za ulogu logističara i instruktora. On je u Njemačku stigao potkraj srpnja, a napustio ju je dva dana prije planiranog napada.
Jednog od osumnjičenih njemačke vlasti povezuju i s požarom podmetnutim u srpnju 2024. godine u trgovini građevinskog materijala u poljskom Łódźu, koji je poljsko tužiteljstvo označilo kao čin sabotaže povezan s ruskim obavještajnim službama. Drugi važan krak istrage usmjeren je prema Srbiji, gdje su na granici s Mađarskom uhićena dvojica muškaraca – državljanin Srbije te osoba sa srpskim i ruskim državljanstvom. Kod njih su pronađeni dijelovi modificiranog drona i limenke s eksplozivom izrađene na gotovo identičan način kao u Leipzigu.
Prema informacijama više europskih obavještajnih službi, na području Europske unije trenutno djeluju najmanje četiri sabotažne mreže pod ruskom kontrolom. Istražitelji u Leipzigu provjeravaju je li u napadu sudjelovalo više dronova, budući da je tijekom incidenta i teretni zrakoplov tvrtke DHL udario u neidentificirani objekt u zraku.
Oštar diplomatski sukob Berlina i Moskve
Njemačke vlasti ističu kako konfiguracija drona i sustav paljenja odgovaraju obrascima koji su već viđeni u ratu u Ukrajini i ranijim hibridnim akcijama. Kao odgovor na ove objave, Berlin je najavio zatvaranje ruskog generalnog konzulata u Bonnu, raskid ugovora s Ruskim domom u Berlinu te uvođenje strožih kontrola ulaska za ruske državljane.
Moskva u potpunosti odbacuje optužbe i tvrdi da je riječ o podmetnutim dokazima i provokaciji. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Njemačka nastoji prebaciti krivnju na Rusiju, dok za te tvrdnje njemački istražitelji nisu pronašli nikakve dokaze.
Eskalacija je dosegla vrhunac najavom ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova o zatvaranju Goethe-Instituta u Moskvi, Sankt Peterburgu i Jekaterinburgu. Time se slučaj neuspjelog napada dronom pretvorio u jedan od najozbiljnijih diplomatskih sukoba između Njemačke i Rusije u posljednje vrijeme.
