Norveške vlasti zaplijenile su ruski istraživački brod na Svalbardu na zahtjev ukrajinske državne energetske tvrtke Naftogaz, usred rastućih napetosti između Moskve i država NATO-a oko pristupa i kontrole Arktika.
Brod imena Profesor Molčanov zaplijenjen je u srijedu dok je bio usidren u Barentsburgu, ruskom naselju na norveškom arhipelagu. Guverner Svalbarda rekao je da je potez uslijedio nakon naloga Okružnog suda Nord-Troms od 31. kolovoza kojim se ukrajinskom Naftogazu daje pravo na zapljenu broda. Naftogaz tvrdi da je taj brod dio imovine koju im je Rusija uzela aneksijom Krima i sada je traže natrag. Brod sada ne smije napustiti Barentsburg do daljnjega.
Posljednji brod koji je prevozio Ruse do Svalbarda
Posada i putnici na brodu saznali su za zapljenu iz medijskih izvješća, rekao je dopisnik za ruski TASS-a koji je putovao s ekspedicijom. Ruski ministar za Daleki istok i razvoj Arktika Aleksej Čekunkov rekao je jutros da je posada sigurna, dodajući da će odvjetnici Arktikugol trusta uskoro izdati pravni odgovor te da namjeravaju osporiti nalog za zapljenu.
Brod je zapljenjen “nakon 24-satnog sukoba s norveškom Obalnom stražom”, prema navodima Covingtona, američke odvjetničke tvrtke koja zastupa Naftogaz.
Profesor Molčanov je ruski državni istraživački brod kojim upravlja nacionalna hidrometeorološka služba Roshidromet. Uz znanstvene ekspedicije, od prošle godine služi kao redovita putnička i teretna veza između Murmanska i Barentsburga, prevozeći znanstvenike, zaposlenike državne tvrtke Arktikugol, izvođače radova, njihove obitelji i zalihe u ruska naselja na Svalbardu.
Izravne zračne veze između Rusije i Svalbarda prestale su 2020. godine, dok je izravni pomorski putnički promet obnovljen 2025. godine. Profesor Molčanov trenutno je jedini brod koji prometuje na toj ruti, s deset kružnih putovanja između Murmanska i Barentsburga planiranih za 2026. godinu. Put od Murmanska do Barentsburga traje otprilike 2–3 dana, ovisno o uvjetima, piše The Barents Observer.
Prema Svalbardskom ugovoru iz 1920., Norveška ima suverenitet nad arhipelagom, dok su zemljama potpisnicama dodijeljena jednaka prava na obavljanje komercijalnih i znanstvenih aktivnosti tamo. Rusija je desetljećima prisutna na Svalbardu, a Arktikugol služi kao njezin glavni gospodarski subjekt na otocima. Riječ je o tvrtki koja se bavi rudarenjem ugljena, ali je biznis sve manje isplativ i broj Rusa na arhipelagu godinama opada. Ostalo ih je nešto manje od 400 na zapadnoj strani najvećeg otoka Spitsbergen, uglavnom u naselju Barentsburg.
Naftogaz traži 4,2 milijarde dolara
Naftogaz je izjavio da je oduzimanje imovine zatražio kao dio međunarodnog napora za provedbu haaške arbitražne odluke o imovini koju je izgubio na Krimu nakon ponovnog ujedinjenja poluotoka s Rusijom 2014. godine.
Rusija je odbacila nadležnost arbitražnog suda nad sporom, tvrdeći da se predmetna krimska imovina ne može kvalificirati kao ukrajinska ulaganja izvršena na ruskom teritoriju prema relevantnom bilateralnom investicijskom ugovoru.
Vršitelj dužnosti šefa ukrajinskog Naftogaza Sergej Fedorenko pohvalio je taj potez kao “još jedan važan korak prema vraćanju pravde”, obećavši nastavak potrage za ruskom imovinom diljem svijeta.
Naftogaz, koji tvrdi da mu Moskva trenutno duguje oko 4,22 milijarde dolara, plus kamate i sudske troškove, tražio je od ruske državne imovine u drugim dijelovima Europe. Finske vlasti zamrznule su 2024. godine niz nekretnina u ruskom vlasništvu na zahtjev tvrtke. Kremlj se obvezao osporiti mjere, a rusko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo ih je kao nelegitimne i upozorilo na moguće uzvratne korake.
Najnovija zapljena dogodila se samo nekoliko tjedana nakon što je Moskva izdala neuobičajeno eksplicitna upozorenja protiv zapadnih pokušaja zadržavanja ruskih brodova.
Predsjednik Vladimir Putin opisao je planove za zapljenu ruskih brodova i prodaju njihove imovine kao “piratstvo i pljačku”, upozorivši da će Moskva odgovoriti istom mjerom u bilo kojem dijelu svijeta koji smatra prikladnim. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da će Rusija sama birati svoje uzvratne ciljeve, uključujući plovila koja posluju u interesu zemalja koje su te zapljene učinile svojom politikom.
Na Arktiku rastu napetosti. U članku objavljenom ranije ovog tjedna, Lavrov je optužio države NATO-a da žele pretvoriti regiju u “novi front” protiv Rusije i njezinih partnera. Istaknuo je velike zapadne vojne vježbe i širenje zapovjedne infrastrukture u blizini sjevernih granica Rusije, upozoravajući da gomilanje snaga povećava rizik od oružanog sukoba s potencijalno katastrofalnim posljedicama. Lavrov je tvrdio da Moskva želi da Arktik ostane područje mira i suradnje, ali je upozorio da će Rusija braniti svoje interese “svim raspoloživim sredstvima” ako se suoči s neprijateljskim djelovanjem.
Norveška blokirala robu za ruske rudare na otočju Svalbard; Moskva prijeti
