Početak školske godine može biti izazovan za djecu i roditelje, pogotovo kada se dijete po prvi put suočava s novim školskim okruženjem. Pravilna priprema ključna je kako bi se olakšao ovaj prijelaz i smanjila anksioznost kod djeteta.
U potrazi za stručnim savjetima, razgovarali smo s Helenom Jovanović, magistrom pedagogije i psihologije te geštalt psihoterapeutom u superviziji, koja je za hercegovina.info podijelila svoje uvide o emocionalnoj i praktičnoj pripremi djeteta za školu.
- Kako najbolje pripremiti dijete emocionalno za početak školske godine?
– Priprema djeteta emocionalno za školu započinje razgovorom o školi na pozitivan način. Važno je stvoriti osjećaj sigurnosti, objašnjavajući što će se dogoditi i kako izgleda školski dan. Roditelji mogu pomoći djetetu da prepozna i izrazi svoje osjećaje, bilo da se radi o uzbuđenju ili strahu. Korištenje knjiga ili priča koje prikazuju školske situacije može pomoći u stvaranju slike o školi kao o nečemu ugodnom i zanimljivom.
Isto vrijedi i za početak vrtića. Kao majka troje djece, mogu potvrditi da je ovaj pristup bio vrlo koristan prilikom upisa u vrtić.
- Koji su znakovi da dijete ima anksioznost u vezi s polaskom u školu i kako im pomoći?
– Znakovi anksioznosti kod djece mogu uključivati promjene u apetitu, poteškoće sa spavanjem, žalbe na glavobolje ili bolove u trbuhu te emocionalne ispade ili povlačenje. Važno je ne ignorirati ove znakove. Roditelji mogu pomoći kroz otvoreni razgovor, dopuštajući djetetu da izrazi svoje strahove i pružajući mu podršku. Simulacija školskih situacija također može pomoći djetetu da se osjeća pripremljeno. Budite uporni s pitanjima poput: “Kakav je bio tvoj dan?”, “Što ti je bilo najljepše danas?” i “Što te rastužilo ili naljutilo?” Ako anksioznost postane intenzivna i ometa svakodnevni život, savjetovanje sa stručnjakom može biti korisno.
- Koje su učinkovite strategije za uspostavljanje rutine prije i nakon škole?
– Stvaranje rutine ključno je za djetetovu stabilnost i osjećaj sigurnosti. Preporučuje se započeti uspostavljati rutinu nekoliko tjedana prije početka školske godine, uključujući redovito vrijeme za buđenje, doručak, spavanje i obavljanje školskih zadataka. Nakon škole važno je imati vrijeme za odmor, igru i domaće zadatke unutar definiranog vremenskog okvira, kako bi dijete znalo što očekivati svaki dan. Rutinu prilagodite svakodnevnim potrebama obitelji.
- Kako razviti pozitivne stavove prema učenju i školskim obavezama?
– Pozitivan stav prema učenju razvija se kroz primjer roditelja, pozitivne priče o obrazovanju i naglašavanje važnosti znanja. Potičite djetetovu radoznalost i povežite učenje s njegovim svakodnevnim iskustvima. Pohvalite trud, a ne samo rezultate, jer to pomaže djetetu da shvati važnost procesa učenja, a ne samo ocjena. Nastojte učiniti proces učenja zabavnim, osobito na početku, kroz igru i zanimljive priče. Ovo vrijedi i za učitelje, nastavnike i profesore, kao i za roditelje koji pomažu djetetu u učenju kod kuće.
- Što učiniti ako dijete pokazuje otpor prema odlasku u školu?
– Ako dijete pokazuje otpor prema školi, važno je razumjeti uzrok. Otpor može biti povezan s anksioznošću, problemima u socijalizaciji ili strahom od neuspjeha. Razgovarajte s djetetom o njegovim osjećajima i pokušajte ga uvjeriti da je škola sigurno i pozitivno okruženje. Uvedite aktivnosti slične školskom okruženju, poput grupnih igara ili zajedničkih projekata, kako biste smanjili otpor. Također, razgovarajte s učiteljima i pedagozima kako bi bili upoznati s djetetovom situacijom.
- Kako pomoći djetetu da se prilagodi novim učiteljima, vršnjacima ili okruženju?
– Djeca često osjećaju nervozu pred novim okruženjem. Pomozite djetetu da se upozna s novom školom – ako je moguće, posjetite školu prije početka nastave. Razvijajte socijalne vještine kroz igranje s vršnjacima ili sudjelovanje u izvanškolskim aktivnostima. Potičite dijete da razgovara s učiteljima i traži pomoć kad je potrebno, kako bi razvilo osjećaj povjerenja i sigurnosti. Kao majka prvašića, s njim sam šetala pored škole u koju će ići i pričala o svojim iskustvima. Kada smo napokon posjetili školu, na moje pitanje: “Kako ti se čini unutrašnjost škole?” odgovorio je: “Ogromna je!”
- Koje vještine trebaju biti prioritet za razvoj kod djeteta prije početka školske godine?
– Osim akademskih vještina poput čitanja i pisanja, važno je razvijati socijalne vještine kao što su dijeljenje, suradnja i izražavanje potreba. Također, vještine samostalnosti, poput oblačenja, održavanja higijene i organiziranja školskih stvari, ključne su za uspjeh. Emocionalna samoregulacija, odnosno sposobnost upravljanja osjećajima i reakcijama, od velike je važnosti. Empatija i prihvaćanje različitosti neke su od vještina koje bih uvela kao predmete u školama i vrtićima.
- Kako postupiti ako dijete doživi poteškoće u prilagodbi na školski život?
– Ako dijete ima poteškoća s prilagodbom, važno je biti strpljiv i pružiti podršku. Razgovarajte s učiteljima kako biste dobili povratne informacije o tome kako se dijete ponaša u školi. Kod kuće stvorite okruženje u kojem se dijete osjeća sigurno i potaknite ga da podijeli svoja iskustva. Ako poteškoće potraju, savjetovanje sa stručnjakom za dječji razvoj može biti korisno.
- Koji su najbolji načini da se motivira dijete za učenje i školske zadatke?
– Motivacija se postiže postavljanjem malih, dostižnih ciljeva i pohvalama za uloženi trud. Pokušajte učiniti školske zadatke zanimljivima i povezanim s djetetovim interesima. Radite zadatke zajedno kada je to moguće i uvijek pohvalite napredak, a ne samo uspjeh. Osluškujte djetetove interese i potičite ih.
- Kako balansirati između školskih obaveza i slobodnog vremena za igru i opuštanje?
– Ravnoteža između školskih obaveza i slobodnog vremena ključna je za zdrav razvoj djeteta. Odredite vrijeme za domaće zadatke, ali osigurajte i dovoljno vremena za igru, sport i opuštanje. Djeca trebaju prostor za istraživanje vlastitih interesa i socijalizaciju s vršnjacima, što je jednako važno kao i obrazovanje. Pazite da dijete ne bude pretrpano vanškolskim aktivnostima – neka ostane vremena za slobodnu igru i djetinjstvo.
Zaključno, priprema djeteta za početak školske godine ne odnosi se samo na nabavku školskog pribora, već na cjelokupnu emocionalnu, socijalnu i mentalnu pripremu. Uz pažljiv pristup, podršku i otvoren razgovor, roditelji mogu pomoći djetetu da s više samopouzdanja i smirenosti započne novu školsku avanturu.
Savjeti koje smo dobili od Helene Jovanović, mag. pedagogije i psihologije, naglašavaju važnost strpljenja, empatije i stvaranja sigurnog okruženja u kojem se dijete može izraziti i pripremiti za sve izazove koje donosi školski život.
