Otkrili smo još jedan skandal u državnoj Agenciji za komercijalnu djelatnost (AKD) povezan s projektima financiranima europskim novcem. I ovaj je, kao i prvi slučaj o kojem smo pisali, završio na sudu, zasad nepovoljno za AKD. U pitanju je ponovno studija izvedivosti za projekt iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). AKD je za studiju odbio konzultantskoj tvrtki FACT savjetovanje platiti čak 139.358 eura, zbog čega je zaradio tužbu. Nepravomoćnom presudom naloženo mu je da pozamašni dug ipak mora platiti. Cifra će, ako presuda postane pravomoćna, još narasti zbog kamata i sudskih troškova.
Ovo je već drugi sudski spor koji se odnosi na studije što ih je AKD 2021. naručivao za projekte iz NPOO-a. U prvom slučaju AKD je od Growth strategiesa naručio tri studije, potom tvrdio da su ozbiljno manjkave, raskinuo ugovore i zadržao više od 33.000 eura jamstva. I taj je spor izgubio na prvom stupnju. Obje su presude nepravomoćne i u oba su slučaja žalbeni postupci u tijeku. Nova presuda još je zanimljivija jer se sud ovaj put detaljno bavio time kako se na studiji radilo, kakve je primjedbe AKD davao, jesu li rokovi produljeni i je li državna tvrtka imala pravo odbiti platiti gotovo 140.000 eura.
Sud je pritom odbacio neke ključne tvrdnje AKD-a. Utvrdio je da AKD nakon konačne verzije studije nije pravodobno i konkretno prijavio nedostatke koje je poslije opisivao u parnici, nego je dokument poslao Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Iz dokumentacije proizlazi i da JASPERS na studiju nije imao dodatnih komentara. U jednom posebno neugodnom dijelu za AKD sud navodi da je studiju naručio upravo zato što sam nije znao odgovore na pitanja koja je projekt trebao razriješiti. Zaključeno je da AKD “nije imao nikakva znanja, a kamoli stručna, da procjenjuje kvalitetu studije”.
Bolja povezanost
AKD i FACT savjetovanje potpisali su 9. lipnja 2021. ugovor za izradu studije izvedivosti za projekt NPOO-a “Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti”. Vrijednost posla bila je 1.050.000 tadašnjih kuna s PDV-om, odnosno 139.358 eura. Rok za izradu bio je 120 dana. Istoga dana AKD je s Growth strategiesom ugovorio još tri studije za druge projekte iz NPOO-a. Svaka je vrijedila 139.690 eura s PDV-om. To znači da je AKD u jednom danu s dvije konzultantske tvrtke ugovorio četiri studije ukupne vrijednosti veće od 558.000 eura. I poslovi s obje tvrtke završili su na sudu.
U oba postupka pojavljuju se i isti ljudi iz AKD-a, među njima Adela Jelinek Bišćan, Darko Akrap i Ivana Norac Kevo. Riječ je o projektu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prema presudi, nije bilo sporno to što su korisniku projekta, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, dodijeljena bespovratna sredstva u visini od 100 posto. Sporno je bilo samo jesu li sredstva dobivena upravo na temelju FACT-ove studije. FACT je u postupku naveo da je riječ bila o 2.044.051 euru bespovratnih sredstava. Radnu verziju studije predali su 7. listopada 2021., a konačnu 19. prosinca te godine.
Međutim, AKD im je odbio platiti posao tvrdeći da studija nije uredno i stručno odrađena, da je predana nakon roka i da ima ozbiljne nedostatke. Popis zamjerki bio je dug. AKD je tvrdio da nisu kvalitetno identificirani dionici, odnosno osobe s invaliditetom, da nisu dovoljno obrađeni svrha i opravdanost projekta, postojeće stanje, ciljane skupine, održivost rezultata i ključni dijelovi socioekonomske analize. Tvrdio je i da nije dovoljno jasno objašnjeno “tko, što, gdje, kako, zašto”, da nedostaje bolja povezanost s institucijama i zahtjevima EU-a te da nisu dovoljno definirane uloge pojedinih sudionika. Prigovarali su i pravnoj analizi, tretmanu PDV-a te pristupačnosti za osobe s invaliditetom.
Treća verzija
Tvrdnja državne tvrtke bila je jasna: studija je bila neprovediva i neupotrebljiva. Tijekom postupka pregledan je i sporni dokument, te je sud utvrdio da studija “sadrži sve elemente odnosno poglavlja određena ugovorom”.
Važno je bilo i pitanje suradnje. AKD je tvrdio da je FACT sam bio odgovoran za prikupljanje svih podataka. Sud je, međutim, iz projektnog zadatka utvrdio da je bila predviđena aktivna suradnja dvaju timova, sastanci, radionice i zajedničko prikupljanje podataka. Zaključio je da je “za izradu studije nužna bila suradnja AKD-a i podaci dostavljeni s njihove strane”. AKD, koji je odbijao platiti studiju, pozivao se i na kašnjenje, no sud je proučio ponašanje stranaka nakon isteka prvotnog roka. Sastanci su nastavljeni, a 17. studenoga AKD je FACT-u poslao poruku: “U prilogu su korekcije na zapisnik s posljednjeg sastanka. Očekujemo korigiranu verziju studije sukladno zapisniku.”
Sud je zato zaključio da je rok prešutno produljen: AKD je i nakon njegova isteka nastavio pregledavati dokument, tražiti korekcije i sudjelovati u radu na studiji. Tadašnja direktorica FACT-a Jeni Krstičević rekla je da je AKD tijekom rada imao “krucijalni zahtjev za izmjenom studije”, jer se mijenjala njegova uloga u projektu. Prema njezinu iskazu, nakon druge verzije održana su još najmanje dva sastanka i traženi su novi prepravci. FACT je na kraju izradio i treću verziju te dodatni pregled europskog pravnog okvira. Konačnu studiju Darko Akrap iz AKD-a potom je poslao ministarstvu. Krstičević je rekla da je FACT potom dvije godine čekao plaćanje, dok nije stigla informacija da JASPERS, besplatni savjetodavni program Europske komisije, više nema primjedbi ni zahtjeva za izmjenama. Kada je napokon izdan račun, AKD ga je odbio platiti uz obrazloženje da studija ima manjkavosti. To je na sudu tvrdila i Adela Jelinek Bišćan, tadašnja direktorica Sektora prodaje AKD-a i koordinatorica tima za provedbu projekata EU-a. Izjavila je da FACT nije plaćen zato što AKD nije dobio ono što je tražio te da je studija imala ozbiljne manjkavosti. Pred sudom je rekla i da je AKD projekt na kraju odradio sam, bez FACT-ove studije, “u kojoj zapravo ništa nije valjalo”.
Istodobno je potvrdila da AKD nije aktivirao jamstvo, nije naplatio ugovornu kaznu niti je tražio njezino plaćanje. Sud ključni dio njezina iskaza nije prihvatio kao istinit i uvjerljiv.
Bez komentara
U obrazloženju presude navedeno je da je AKD upravo naručio studiju zato što nije znao odgovore na pitanja iz projektnog zadatka, a zatim je dokument poslao ministarstvu, koje na njega nije imalo primjedbi. Zanimljiv je i iskaz Darka Akrapa iz AKD-a. On je rekao da je to bio njegov prvi susret s izradom studije, ali i prvi takav posao cijelom timu, kojem “nije bilo jasno što će od toga dobiti”. On je osobno smatrao da studija AKD-u nije ni potrebna. Akrap je tvrdio da je projekt realiziran bez nje te da je ministarstvo nikada nije prihvatilo. Sud je uz taj dio iskaza posebno naveo da je u suprotnosti s drugim svjedočenjima i dokumentima u spisu.
Ivana Norac Kevo iz AKD-a također je tvrdila da studija ima nedostatke, ali je rekla da nije sigurna je li FACT na njih izrijekom upozoren te da prije ovog projekta nije imala iskustva s izradom studija. Sud je nakon pregleda dokumentacije i iskaza zaključio da je FACT kontinuirano radio na studiji, postupao po zahtjevima i sugestijama AKD-a i izradio više verzija. Nakon konačne isporuke AKD nije odmah iznio konkretne i sadržajne prigovore, nego je dokument poslao Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Ni ministarstvo nije iznijelo primjedbe. Sud je utvrdio i da je ministarstvo u rujnu 2022. godine AKD-u proslijedilo potvrdu JASPERS-a da na studiju nema dodatnih komentara. To je bilo ključno.
Prema Zakonu o obveznim odnosima, naručitelj mora pregledati izvršeni posao i bez odgađanja upozoriti izvođača na nedostatke. Sud je zaključio da AKD nije dokazao da je to učinio nakon konačne verzije. “Kako AKD nije bez odgađanja o nađenim nedostacima, ukoliko ih je bilo, obavijestio FACT, gubi prava koja mu po toj osnovi pripadaju”, stoji u nepravomoćnoj presudi.
Ozbiljni problemi
Sud je također utvrdio da iz dokaza ne proizlazi da je FACT-ova studija imala takve nedostatke da bi bila neupotrebljiva. Naprotiv, zaključio je da je FACT “savjesno i kontinuirano radio na izradi studije, postupajući po izričitim zahtjevima, uputama i primjedbama” AKD-a. Trgovački sud u Zagrebu zato je nepravomoćno naložio AKD-u da FACT savjetovanju plati cijelu ugovorenu cijenu od 139.358 eura, uz zatezne kamate od 28. studenoga 2023. godine. Žalbeni postupak još je u tijeku.
Sve to dolazi nakon prve presude koju smo pronašli. U tom slučaju AKD je od Growth strategiesa naručio tri NPOO studije ukupne vrijednosti gotovo 419.000 eura, zatim tvrdio da su manjkave i 10. veljače 2022. raskinuo ugovore. Zadržao je 33.525 eura jamstva koje je izvođač prethodno uplatio. Growth strategies ga je tužio, a sud je nepravomoćno naložio AKD-u da vrati cijeli iznos s kamatama te plati još 7690 eura parničnih troškova.
U tom sporu sud nije odlučivao jesu li studije stvarno bile kvalitetne ili manjkave. Zaključio je samo da AKD nakon raskida ugovora više nije imao pravnu osnovu držati jamstvo na način na koji ga je zadržao. Kada se dva slučaja spoje, brojke su ozbiljne. AKD, prema dvjema nepravomoćnim presudama, mora platiti, odnosno vratiti: 139.358 eura FACT savjetovanju i 33.525 eura Growth strategiesu. To je ukupno 172.884 eura glavnice, bez kamata i dijela sudskih troškova. A cijela priča počinje s četiri studije za četiri projekta NPOO-a, ugovorene istoga dana i ukupno vrijedne više od 558.000 eura. Za oba izvođača AKD je poslije tvrdio da postoje ozbiljni problemi sa studijama. S oba izvođača spor je završio na Trgovačkom sudu. I u oba slučaja AKD je zasad izgubio na prvom stupnju. O tome hoće li te presude opstati sada odlučuje Visoki trgovački sud.
