Jadransko more se mijenja. I to drastično. Onečišćenje, masovni turizam i prije svega klimatske promjene utječu na njegov osjetljivi ekosustav, a jedan od najočitijih znakova novog razdoblja invazivne su vrste koje su nekoć bile karakteristične za znatno toplija mora. Među njima je sve uočljivija riba vatrenjača (Pterois miles), poznata i kao riba lav ili riba paun, iznimno prepoznatljiva riba s velikim lepezastim perajama i dugim otrovnim bodljama. Sredozemljem se širi već godinama, a u Jadranu je zabilježena od 2021. godine. Najnovije sustavno istraživanje na području Korčule sada je pokazalo nešto zabrinjavajuće: istraživači su je pronašli na gotovo svim pregledanim lokacijama.
„Istraživanjem smo dobili prve strukturirane podatke o njezinoj prisutnosti na istraživanom području. Rezultati će biti vrijedan temelj za buduće praćenje promjena u rasprostranjenosti vrste“, priopćili su iz ronilačkog kluba Puntar. Rezultati terenskog rada pokazuju da riba vatrenjača na području Korčule više nije tek povremeni egzotični posjetitelj. Zabilježena je na gotovo svim pregledanim lokacijama, a na jednom su mjestu istraživači pronašli čak dva primjerka neposredno jedan uz drugi.
Takvo je opažanje posebno zanimljivo za daljnja istraživanja. „Takav je nalaz važan za daljnje praćenje jer može ukazivati na područje s izrazito povoljnim uvjetima za preživljavanje, rast i razmnožavanje vrste“, objašnjavaju u ronilačkom klubu Puntar. A upravo uvjeti u Jadranu za tu ribu postaju sve pogodniji.
Toplije more otvara joj vrata
Pterois miles potječe iz Indijskog oceana, a njezino širenje povezano je i s ljudskim aktivnostima. Među mogućim načinima unošenja u nova područja navode se ispuštanje akvarijskih riba i balastne vode brodova. Važan čimbenik njezina uspjeha je i porast temperature mora jer toplija voda stvara povoljnije uvjete za njezino preživljavanje, razmnožavanje i daljnje širenje.
Vatrenjaču je zbog njezina izgleda teško zamijeniti s većinom domaćih jadranskih vrsta. Ima široke, lepezaste peraje i duge bodlje koje sadrže otrov, zbog čega je pri susretu s njom potreban oprez. No za jadranski ekosustav važna je još jedna njezina osobina. Riječ je o vrlo učinkovitom grabežljivcu koji se hrani ribama i rakovima.
Ako se njezina populacija znatno poveća, može utjecati na brojnost autohtonih vrsta te promijeniti sastav lokalnih morskih zajednica. Iskustva s područja na kojima se plamenka već masovno proširila pokazuju da njezina prisutnost može uzrokovati probleme i ribarstvu.
Jadran više nije more kakvo je nekoć bio
Vatrenjača je tako postala jedan od pokazatelja mnogo šireg procesa. Jadranski ekosustav zbog svojih geografskih karakteristika osjetljiv je na promjene u cijelom Sredozemlju. Tijekom posljednjih desetljeća mijenjaju se temperature, staništa i sastav vrsta, a ribari i ronioci sve se češće susreću s organizmima koji su nekoć bili rijetkost u ovom dijelu svijeta ili ih ovdje uopće nije bilo.
Istraživanje kod Korčule otkrilo je i druge znakove promjena ispod morske površine. Istraživači su, među ostalim, pronašli žive primjerke školjke plemenita periska, što smatraju važnim podatkom za praćenje biološke raznolikosti područja. Istodobno su na morskom dnu uočili veće količine sluzavih organskih naslaga, odnosno mucilagina. Učestalost i intenzitet njihova pojavljivanja posljednjih godina povezuju i s višim prosječnim temperaturama mora. Takve naslage mogu negativno utjecati na organizme koji žive na morskom dnu, kao i na širi morski ekosustav.
Najnoviji podaci s Korčule stoga ne znače da je Jadran odjednom postao opasno more. Otkrivaju, međutim, nešto drugo: vrsta koja je još prije nekoliko godina u njemu bila stranac očito se širi i ovdje se već osjeća kao kod kuće, dok joj more zbog sve viših temperatura pruža sve prikladnije životne uvjete, piše Metropolitan.
