Priča oko mogućeg dovoza velikih količina viška iskopa u bivši kamenolom Perun iznad Žrnovnice dobiva novi, sve ozbiljniji nastavak.
Nakon što su stanovnici Žrnovnice i predstavnici tadašnjeg Mjesnog odbora od niza institucija zatražili dokumentaciju i odgovore o tome tko je i na temelju kojih akata Perun predvidio za prihvat viška materijala s velikog cestovnog projekta, konkretni odgovori, tvrdi Tanja Soldić, nisu stigli.
Soldić, donedavna dopredsjednica MO Žrnovnica, nakon isteka zakonskog roka za odgovor se otvorenim pismom izravno obratila splitsko-dalmatinskom županu Blaženku Bobanu.
Podsjetimo, Dalmacija Danas ranije je objavila da Hrvatske ceste u dokumentaciji povezanoj s izgradnjom brze ceste od TTTS-a prema Staroj Podstrani navode Perun kao lokaciju povezanu s postupanjem s viškom iskopa. Hrvatske ceste tada su navele da je Županija lokaciju odredila kroz prostorni plan, pozivajući se i na dopis Splitsko-dalmatinske županije od 5. svibnja 2026. godine.
„Tražili smo dokumentaciju. Do danas – šutnja“
Soldić u pismu Bobanu ne skriva nezadovoljstvo.
„Gospodine župane Boban – Žrnovnica traži odgovore!
Deset dana čekamo odgovore institucija kojima smo uputili jasan zahtjev vezano uz Perun i najavljeni dovoz viška iskopa Hrvatskih cesta.
Tražili smo dokumentaciju, akte i odgovore na osnovno pitanje: tko je i na temelju čega omogućio da se Perun koristi za prihvat tog materijala? Tko je dao navodnu suglasnost Hrvatskim cestama na koju se pozivaju?
Tko je i na temelju kojih elaborata odlučio da Perun uz rijeku i naselje uopće bude lokalitet za otpad?
Do danas – šutnja.“

Posebno proziva Splitsko-dalmatinsku županiju, Hrvatske ceste i Hrvatske vode.
„Šuti Županija. Šute Hrvatske ceste. Nema odgovora ni od Hrvatskih voda, iako je iz naše fotodokumentacije jasno vidljiva neposredna blizina rijeke Žrnovnice u koju se slijevaju oborinske vode s područja bivšeg kamenoloma.“
U ranije upućenom zahtjevu iz Žrnovnice tražilo se, među ostalim, da se javnosti objasni tko je predložio Perun, kojim je aktom lokacija određena, za koje količine i sastav materijala te na temelju kojih stručnih podloga. Posebna zabrinutost odnosila se upravo na mogući utjecaj na rijeku Žrnovnicu, eroziju, bujične tokove i odvodnju.
„Ako je sanacija u tijeku, kako se ponovno otvara mogućnost dovoza materijala?“
Soldić otvara i pitanje buduće sanacije bivšeg kamenoloma.
„A građani se pitaju – kako je moguće da se na prostoru kamenoloma Perun, za koji je sanacija već pokrenuta preko Grada, sada ponovno otvara mogućnost dovoza materijala? Tko je to odlučio i na temelju kojeg akta?
Ako je sanacija u tijeku, kako je uopće moguće da je Županija taj prostor svrstala u namjenu koja omogućuje ovakav zahvat? Jer Grad Split ističe stavove koji podupiru zahtjev građana!“
Podsjetimo, MO Žrnovnica ranije je zatražio potpuno brisanje planske stavke 216., odnosno uklanjanje Peruna iz planske namjene koja omogućuje postupanje s građevnim otpadom i materijalom iz iskopa, i to kroz postupak IV. izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije.

Bobanu: „Ovo je Vaša odgovornost“
U nastavku otvorenog pisma ton postaje još oštriji.
„Gospodine župane Boban, ovo je Vaša odgovornost.
Ne možete šutjeti i iščitavati situaciju iz medija dok se među ljudima stvara sve veći bunt i otpor, dok građani traže odgovore, a institucije se ponašaju kao da ne postojimo. Jer mi nećemo šutjeti jer postojimo!
Svake godine dolazite u Žrnovnicu, uživate uz našu rijeku, uz klape i u ljepoti ovog kraja.“
Potom županu postavlja dva izravna pitanja:
„Hoćete li zaštititi rijeku Žrnovnicu?
Hoćete li zaštititi Perun od oporabe otpada na nadolazećoj raspravi SDŽ i zaustaviti najavljeni dovoz iskopa?“
„Da ili ne?“
Na kraju Soldić poručuje kako građani više ne očekuju općenite političke odgovore.
„Ne tražimo obećanja ni polovične političke odgovore!
Tražimo dokumente i jasne odgovore – prije nego što prvi kamion krene prema Perunu. Jer ako su institucije ušutile, mi nećemo.
Jasno i kratko, g. župane Bobane: Hoćete li ih zaštititi?! Da, ili ne?!“

Upravo danas, nakon što je županu Bobanu uputila otvoreno pismo, Soldić je primila obavijest Hrvatskih cesta. No dokumentaciju i odgovore koje je tražila od njih zasad nije dobila.
Hrvatske ceste navode da su zahtjev MO Žrnovnica zaprimile 18. kolovoza, a dio koji se odnosi na dostavu elaborata, stručnih podloga i akata na temelju kojih je Perun izabran kao lokacija za prihvat ili odlaganje viška materijala iz iskopa ustupile su drugom tijelu na rješavanje, pozivajući se na članak 21. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Drugim riječima, Hrvatske ceste ovim dopisom nisu odgovorile na pitanje na temelju kojih je konkretnih dokumenata Perun odabran, niti su Soldić dostavile dokumentaciju koju je tražila, već su taj dio zahtjeva proslijedile tijelu koje bi o njemu trebalo odlučiti.
„Dana 18. kolovoza 2026. Hrvatske ceste d.o.o. zaprimile su zahtjev za pristup informacijama korisnika prava na pristup informacijama, MO Žrnovnica.
U dijelu zahtjeva (…) korisnik je zatražio dostavu svih elaborata, stručnih podloga i akata na temelju kojih je Perun izabran kao lokacija za prihvat ili odlaganje viška materijala iz iskopa za projekt Izgradnja DC8, dionica TTTS – Dugi Rat sa spojnim cestama, Faza 2: od čvora TTTS uključujući čvorište Stara Podstrana s pristupnim cestama.
U skladu s čl. 21. st. 1. Zakona o pravu na pristup informacijama (…) ustupamo Vam na postupanje zahtjev za pristup informacijama (u prilogu) u tom dijelu.
Podnositelju se ova elektronička pošta stavlja na znanje te je time obaviješten da je njegov zahtjev u tom dijelu ustupljen Vama na rješavanje“, navodi se u dopisu Hrvatskih cesta koji je primila Soldić.
Zbog Peruna osnovana i nezavisna lista
„Slučaj Perun“ u Žrnovnici u međuvremenu je prerastao granice ekološkog i prostorno-planskog pitanja te postao i jedna od glavnih lokalnih političkih tema.
Upravo je zbog događanja oko bivšeg kamenoloma, među ostalim lokalnim pitanjima, osnovana Nezavisna lista Špira Vlajića, koja će se natjecati na nadolazećim izborima za splitske gradske kotareve i mjesne odbore. Jedan od istaknutih razloga njezina formiranja upravo je zaštita Peruna i protivljenje rješenjima koja bi, prema stavu liste, mogla dugoročno ugroziti prostor iznad Žrnovnice.
Podsjetimo, iz Udruge Žrvanj još su u kolovozu za Dalmaciju Danas poručili da nakon sanacije prostor bivšeg kamenoloma vide u društvenoj, kulturnoj i prezentacijskoj funkciji, a ne kao mjesto za dovoz otpada i viška iskopa. Tada su upozorili da će, ne odustane li se od takvih planova, pozvati građane na veliki ekološki prosvjed.
Sada se pritisak iz Žrnovnice seli izravno prema vrhu Splitsko-dalmatinske županije.
Moja reakcija na članak je…

