Turska, članica NATO saveza, razmotrit će podizanje svojih odnosa sa sigurnosnim blokom predvođenim Kinom i Rusijom, Šangajskom organizacijom (za suradnju) – ŠO (SCO, engl.), na višu razinu. To je u srijedu rekao turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
(Podsjećamo kako Turska trenutačno ima status tzv. dijaloškog partnera Šangajske organizacije, a podizanje na višu razinu zapravo znači punopravno članstvo, op.GN.).
„Punopravno članstvo Turske u organizaciji ne podrazumijeva odvajanje od bilo kojeg drugog bloka ili od Zapada“, rekao je Erdogan, prema transkriptu izjave koju je dao novinarima na povratku iz Kirgistana, u čijem je glavnom gradu Biškeku održan summit te organizacije. Vijest je 2. rujna objavio The Jeruzalem Post.
Blic analiza Zorana Metera: Osudili agresiju na Iran i sankcije, na Ukrajinu zaboravili. Što stoji u Deklaraciji SCO
Žitna kriza
Erdogan je u srijedu također izjavio da je potreban mehanizam za trajno osiguranje sigurnosti trgovačkog pomorskog prometa u Crnom moru prije nego što žitna kriza eskalira.
Ranije ovog tjedna, ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je kako je Turska pripremila plan za siguran prolaz žitarica preko Crnog mora i da je u svezi toga u kontaktu s Rusijom i Ukrajinom.
Erdogan i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarali su u utorak u Biškeku na marginama summita SCO-a, a pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov rekao je da je Putin s Erdoganom razgovarao o situaciji u Crnom moru.
U obraćanju novinarima na povratku iz Kirgistana, Erdogan je rekao da se ponovno pojavila kriza sa žitaricama, posebno u Africi, i da je potrebno poduzeti mjere prije nego što problem dodatno eskalira, prema transkriptu koji je u srijedu objavio njegov ured.
„Sigurnost cjelokupnog civilnog pomorskog prometa u Crnom moru nam je važna. Borbe između stranaka ne bi smjele eskalirati do točke u kojoj potkopavaju sigurnost civila i komercijalnog života“, rekao je Erdogan. „Moramo riješiti ovo pitanje“, dodao je.
Turska već jednom pomogla
U srpnju 2022. Turska i Ujedinjeni narodi pomogli su u posredovanju u takozvanoj Inicijativi za žito Crnog mora kako bi se omogućio siguran izvoz gotovo 33 milijuna metričkih tona ukrajinskog žita preko Crnog mora, unatoč ratu.
Međutim, Rusija se povukla iz sporazuma 2023. godine, žaleći se da se njezin izvoz hrane i gnojiva suočava s ozbiljnim preprekama.
Komentirajući nedavne napore za postizanje dogovora, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško u srijedu je izjavio kako Moskva ne vidi osnove za nastavak sporazuma o žitaricama u Crnom moru.
Blic analiza Zorana Metera: Ruska pomorska blokada guši Ukrajinu brže od balističkih raketa nad Kijevom
