VRBNIK – Zagađenje mora i nelegalno ispuštanje otpadnih voda ponovno šokiraju domaće kupače. Čitateljica portala Morski HR poslala je uznemirujuće informacije i videozapis koji prikazuju izravno pražnjenje septičke jame u samoj luci u Vrbniku na otoku Krku, u neposrednoj blizini prostora gdje obitelji provode ljeto.
Prema njezinim riječima, situacija je postala svakodnevna praksa koja ozbiljno ugrožava zdravlje kupača, a osobito najmlađih.
Uznemirujuće svjedočanstvo s terena: “More je crno i smrdi, djeca masovno obolijevaju!”
“Pozdrav ekipa Morski.hr. Htjela bih vam poslati video kako se pusta septicka direktno u more u luku u Vrbniku na otoku Krku. U toj luci postoji žal na kojem se ljudi kupaju s malim bebama niti ne znajući da se par metara od njih ispušta septička. To ispuštanje je sad već svaki dan par puta na dan. Užasno smrdi, sva voda je crna i mutna od toga. Doktori u Vrbniku kazu da im svako treće dijete ove godine dodje sa impetigom. Sve u svemu, odvratno, odvratno”, stoji u dojavi zabrinute čitateljice.
Odmah smo kontaktirali i Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, gdje su nam na Odjelu za epidemiologiju zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti poručili da ne bilježe značajne promjene u prijavama zaraznih bolesti, ali i pojasnili detaljnije što je impetigo i na što bi građani doista trebali pripaziti!
Što kažu stručnjaci? Epidemije nema, ali oprez je neophodan
Impetigo je površna bakterijska infekcija kože koju najčešće uzrokuju bakterije Staphylococcus aureus i Streptococcus pyogenes. Bolest se obično širi direktnim kontaktom s kožnim promjenama oboljele osobe, odnosno preko predmeta opće uporabe (ručnika, odjeće, igračaka, posteljine i sl.) koji su bili u kontaktu s oboljelom kožom.
Potrebno je do 10 dana da se pojave prve promjene na koži nakon izlaganja bakteriji. Impetigo je češći u djece (od 2 do 5 godina) i učestaliji je tijekom ljetnih mjeseci. Veća je vjerojatnost pojave impetiga na mjestima gdje se ljudi okupljaju u većem broju, gdje se ne primjenjuju ili se slabije primjenjuju osobne higijenske mjere, i gdje postoji veća mogućnost da zaraženi predmeti dođu u kontakt s nepokrivenom kožom. Oštećenja kože, poput ogrebotina, posjekotina i uboda insekata, mogu olakšati nastanak infekcije.
Prevencija i liječenje: Higijena je ključ borbe protiv zaraze
Mjere suzbijanja impetiga su liječenje oboljele osobe i pridržavanje osobnih higijenskih mjera. Osobne higijenske mjere kod oboljele osobe podrazumijevaju pranje ruku, prekrivanje lezija, izbjegavanje dodirivanja i grebanja, odvojene ručnike i posteljinu; redovita zamjena i pranje ručnika, posteljine i odjeće koja je bila u kontaktu s oboljelim dijelovima kože, pranje tkanina na visokim temperaturama, izbjegavanje dijeljenja predmeta preko kojih bi se bolest mogla prenijeti.
Zdrave osobe trebaju se pridržavati uobičajenih higijenskih mjera – redovitog i temeljitog pranja ruku, tuširanja, izbjegavanja dijeljenja osobnih higijenskih potrepština (ručnika, posteljine, pribora za osobnu njegu) te održavanja opće čistoće kože – kako bi smanjile rizik od zaraze impetigom.
Prijenos putem mora: Prenosi li se impetigo kupanjem?
Iako se često u zadnje vrijeme u medijima spominje more kao izvor zaraze impetigom, CDC – kao vodeća referentna institucija za zarazne bolesti, ne navodi vodu ili more kao put širenja impetiga, već kao glavne faktore rizika ističe blizak kontakt s oboljelom osobom, boravak u prenapučenim uvjetima (poput vrtića i škola), ozljede kože te lošu osobnu higijenu.
Bakterije poput Staphylococcus aureus i Streptococcus pyogenes nisu prirodni stanovnici vodenih staništa i zbog svojih karakteristika se ne kategoriziraju se kao „waterborne diseases“, odnosno bolesti koje se prenose vodom.
Kakvoća mora i skrivene opasnosti fekalnog onečišćenja
Redovito praćenje kakvoće mora za kupanje provodi se određivanjem bakterija Escherichia coli i crijevnih enterokoka, koje služe kao pokazatelji fekalnog onečišćenja. Njihove povišene koncentracije mogu upućivati na povećanu vjerojatnost prisutnosti mikroorganizama fekalnog podrijetla i mogući zdravstveni rizik za kupače.
Pritom je važno naglasiti da se redovitim programom praćenja kakvoće mora ne ispituje prisutnost svih mikroorganizama koji se mogu potencijalno naći u morskom okolišu. Stoga rezultat kojim more udovoljava propisanim kriterijima kakvoće potvrđuje njegovu odgovarajuću kakvoću prema pokazateljima koji se redovito prate, odnosno ne znači potpunu odsutnost svih mikroorganizama koji mogu predstavljati zdravstveni rizik. Na jako posjećenim plažama na mikrobiološke prilike mogu utjecati i sami kupači, primjerice prijenosom mikroorganizama s kože i sluznica.
Preporuke građanima i roditeljima
- Preporučuje se kupanje na službenim plažama na kojima se kakvoća mora redovito prati, provjera najnovijih rezultata ispitivanja te poštovanje postavljenih upozorenja.
- Kupanje treba izbjegavati ako su prisutni vidljivi znakovi onečišćenja, poput neuobičajene boje ili zamućenja mora, neugodnog mirisa, plutajućeg otpada, masnih mrlja ili vidljivog istjecanja otpadne vode.
- Dodatan oprez preporučuje se nakon obilnih oborina te u neposrednoj blizini ispusta, luka i lučica.
- Tijekom kupanja treba izbjegavati gutanje mora.
- Djecu je potrebno nadzirati jer češće nenamjerno progutaju vodu i dulje borave u plićaku, gdje zbog velikog broja kupača i slabije izmjene vode lokalno može biti veće mikrobiološko opterećenje.
- Nakon kupanja preporučuje se tuširanje čistom vodom i pranje ruku prije jela, tj.pridržavat se osobnih higijenskim mjera.
- Ne treba dijeliti ručnike, odjeću, igračke ni druge osobne predmete koji dolaze u neposredan dodir s kožom. Djecu treba poticati da ne dodiruju kožne promjene drugih osoba.
Jurica Gašpar
