Federalnim institucijama 15. rujna istječe rok za dostavljanje informacija o aktivnostima poduzetim nakon zaključaka Vlade Federacije BiH o mogućim negativnim utjecajima hidroelektrane Ulog na nizvodno područje Neretve. Među predviđenim koracima je izrada stručne analize, a pokaže li ona negativan utjecaj hidroelektrane na teritorij Federacije BiH, dokument bi mogao završiti pred Federalnim pravobranilaštvom radi razmatranja pokretanja postupka protiv tvrtke EFT-HE Ulog.
Hidroelektrana Ulog kod Kalinovika, čiji je investitor privatna kompanija EFT Group, već je u komercijalnom pogonu, dok pitanja njezina mogućeg utjecaja na Neretvu i nizvodna područja i dalje izazivaju zabrinutost dijela stručne javnosti i organizacija za zaštitu okoliša.
Vlada Federacije BiH 15. lipnja usvojila je informacije i zaključke koje su pripremili Federalno ministarstvo okoliša i turizma te Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Cilj je, kako je tada navedeno, zaštita interesa Federacije BiH u vezi s radom HE Ulog i mogućim utjecajima hidroenergetskih projekata na sliv Neretve.
Dva resorna ministarstva i Federalno pravobranilaštvo dobili su rok od tri mjeseca za dostavljanje informacija o tome što je poduzeto, a taj rok istječe 15. rujna.
Trebao bi biti formiran ekspertski tim
Jedna od najvažnijih obveza odnosi se na formiranje ekspertskog tima koji bi trebao analizirati podatke nadležnih institucija i rezultate drugih istraživanja te izraditi dokument pod nazivom „Analiza utjecaja HE Ulog na teritorij FBiH, s prijedlogom mjera“.
Utvrdi li analiza negativan utjecaj, dokument bi preko nadležnih ministarstava trebao biti dostavljen Federalnom pravobranilaštvu radi razmatranja uvjeta za pokretanje postupka protiv pravne osobe EFT-HE Ulog.
Iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, koja je sudjelovala u pripremi materijala i komunikaciji s nadležnim institucijama, očekuju da će obveze iz zaključaka biti provedene.
„U stalnoj smo komunikaciji s predstavnicima Federalnog ministarstva okoliša i turizma i s punom pažnjom pratimo ovaj proces. Pozdravljamo iskazanu spremnost dvaju resornih ministarstava na poduzimanje konkretnih koraka po pitanju negativnih utjecaja HE Ulog, s obzirom na to da su u međuvremenu, od usvajanja Zaključka do danas, održani brojni službeni sastanci institucija uključenih u ovu problematiku“, kazala je članica Fondacije ACT Aida Kapetanović.
Dodala je kako je hidroelektrana već izgrađena i puštena u komercijalni pogon, ali da je sada potrebno osigurati njezin rad u zakonskim okvirima.
„HE Ulog je izgrađena i u komercijalnom je pogonu, ali naša je kolektivna obveza da njezin rad uvedemo u zakonske okvire kako ne bismo ponovno svjedočili katastrofama poput masovnog pomora riba i ostalog živog svijeta u gornjem dijelu toka Neretve iz rujna 2025. godine“, kazala je Kapetanović.
Iz ACT-a tvrde kako su stručne analize ukazale na povezanost rada hidroelektrane s pomorom ribe iz rujna prošle godine.
Zaključke usvojila i Vlada HNŽ-a
Institucionalne aktivnosti nisu ostale samo na federalnoj razini. Vlada Hercegovačko-neretvanske županije također je u lipnju usvojila zaključke kojima je izrazila zabrinutost zbog mogućih štetnih posljedica rada HE Ulog.
Predstavnici nadležnih federalnih i županijskih institucija potom su se sastali u Mostaru kako bi koordinirali daljnje aktivnosti povezane sa zaštitom okoliša od mogućih posljedica HE Ulog, ali i projekta „Gornji horizonti“.
Na sastanku su sudjelovali predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Agencije za vodno područje Jadranskog mora te Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a.
Nova rasprava o ovoj temi trebala bi biti održana i 11. rujna u Konjicu, na godišnjicu pomora ribe. Događaj organizira Organizacija sportskih ribolovaca Konjic uz podršku organizacije Riverwatch.
„Još jednom ćemo skrenuti pozornost na ovu problematiku izravno s terena. Povodom godišnjice pomora riba, 11. rujna bit će održan događaj u Konjicu, gdje će stručnjaci još jednom ukazati na to da je HE Ulog uzrokovala pomor riba, s ciljem pronalaska zajedničkih mehanizama kako bi se spriječila nova moguća katastrofa“, kazala je Kapetanović.
Inicijativa nije prošla Vijeće ministara
Kapetanović se osvrnula i na odluku Vijeća ministara BiH, gdje nije prošla inicijativa Vlade FBiH za pripremu odluke kojom bi se unaprijedila međuentitetska suradnja i koordinacija Brčko distrikta u zaštiti i održivom korištenju vodnih resursa.
Prema navodima iz dostavljenog materijala, inicijativa je odbijena uz dva glasa protiv.
Iz ACT-a očekuju veću razinu odgovornosti političkih stranaka i institucija kada je riječ o zaštiti prirodnih resursa, uz poruku da voda, šume i zrak ne poznaju administrativne ni državne granice.
„Očekujemo da će sve ove aktivnosti doprinijeti boljoj pravnoj zaštiti rijeke Neretve nizvodno od HE Ulog. Također očekujemo da će biti poduzeti pravni koraci u pogledu sankcioniranja pomora ribe iz rujna 2025. godine, kao i da će se pronaći mehanizmi praćenja rada HE Ulog i sprječavanja sličnih događaja u budućnosti“, zaključila je Kapetanović.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
