Generativnu umjetnu inteligenciju za poboljšanje poslovnih procesa, alata poput ChatGPT-a, Barda ili Copilota, u Hrvatskoj koristi 22 posto poduzeća, što je smješta 15 postotnih bodova ispod prosjeka EU-a (37 posto) i 14 ispod SAD-a, pokazalo je posljednje istraživanje Europske investicijske banke (EIB) iz 2025. U Sloveniji je 19 postotnih bodova viši.
U Finskoj čak 66 posto poduzeća koristi generativni AI, u Danskoj 58 posto. Kada se, međutim gleda korištenje big data analitike i AI-ja, koji uključuje i tehnologije poput strojnog učenja, robotske automatizacije procesa, obrade prirodnog jezika, algoritama i neuronskih mreža, Hrvatska je među članicama EU-a s manje razvijenim financijskim tržištima u kojima je u prosjeku oko 27 posto poduzeća 2024. koristilo te tehnologije.
Digitalna ulaganja
Prema EIB-ovu istraživanju objavljenom ove godine, u toj skupini koja uz Hrvatsku obuhvaća još 13 članica EU-a, uključujući Sloveniju, Rumunjsku, Bugarsku i Mađarsku, udio poduzeća koja su 2019. koristila te tehnologije iznosio je tek 15 posto. A onda se 2022. dogodio snažan skok. U samo godinu dana udio poduzeća iz tih zemalja koji je koristio big data i AI porastao je na 27 posto, čime su se gotovo izjednačili sa SAD-om i financijski razvijenijim članicama EU-a. No, taj se napredak nije nastavio. Naprotiv, u 2023. i 2024. jaz se ponovo povećao. U financijski razvijenijim članicama EU-a već je 36 posto poduzeća koristilo napredne tehnologije, a u SAD-u 34 posto. Što se dogodilo?
Dio odgovora mogao bi se kriti u strukturi poduzeća. Iako analitičari EIB-a ne tvrde da je sam nedostatak financiranja izravni uzrok tog zastoja, njihovo istraživanje pokazuje snažnu povezanost financijske razvijenosti s mogućnošću poduzeća da uvedu i iskoriste AI. Umjetnu inteligenciju znatno češće koriste velika poduzeća: 45 posto kompanija s više od 250 zaposlenih, prema samo 24 posto malih poduzeća. Poduzeća koja koriste AI veća su, više ulažu, inovativnija su i lakše dolaze do financiranja.
Problem nije samo u tome koliko poduzeća koriste AI, nego i koliko ulažu u tehnologije koje omogućuju njegovu primjenu. Digitalna ulaganja u Europi posljednjih godina snažno rastu, ali i dalje znatno zaostaju za SAD-om. ECB procjenjuje da su ulaganja u ICT opremu, softver i baze podataka, R&D u ICT sektoru te digitalnu infrastrukturu poput podatkovnih centara u europodručju do 2025. porasla oko 60 posto u odnosu na 2014., dok su se u SAD-u u istom razdoblju više nego udvostručila. U europodručju su 2024. činila 12,4 posto ukupnih ulaganja, dok su u SAD-u iznosila 24,3 posto.
Još je važnije koliko se AI stvarno koristi. Udio zaposlenih u europodručju koji su koristili AI na poslu povećao se s 26 posto u 2024. na 40 posto u 2025. To je znatno brže nego što su se širili internet i osobna računala, kojima je za dosezanje slične razine korištenja trebalo oko deset godina.
AI bi, prema procjeni ECB-a, mogao povećavati rast produktivnosti u europodručju za oko 0,35 postotnih bodova godišnje. No, većina europskih kompanija AI još koristi relativno ograničeno. Oko dvije trećine od 5000 poduzeća obuhvaćenih istraživanjem ECB-a navelo je da njihovi zaposlenici koriste AI, ali samo sedam posto kompanija umjetnu inteligenciju koristi intenzivno.
“Njezina važnost nije u jednoj konkretnoj primjeni, nego u tome što može preoblikovati proizvodne procese, poslovne modele i gospodarske strukture”, ističe Philip Lane, član Izvršnog odbora ECB-a.
Prvi rezultati konkretnih primjena AI-ja zasad su ohrabrujući. Jedan eksperiment pokazao je da je korištenje ChatGPT-a smanjilo vrijeme potrebno za profesionalne zadatke pisanja srednje složenosti za 40 posto, dok je kvaliteta rezultata porasla za 18 posto. Najviše su profitirali radnici s nižom razinom sposobnosti, navodi ECB. Druga studija na više od 5000 djelatnika korisničke podrške, pokazala je da je uvođenje generativnog AI asistenta povećalo broj riješenih problema po satu za prosječno 15 posto.
“Takvi rezultati pokazuju koliko AI može povećati produktivnost na razini pojedinog radnika ili poduzeća. No, to još ne znači da se takav učinak vidi u gospodarstvu u cjelini. Različite djelatnosti nemaju jednak prostor za primjenu umjetne inteligencije, a za stvarni rast produktivnosti nije dovoljno samo uvesti novu tehnologiju. Potrebno je promijeniti i način organizacije rada”, upozorio je Lane.
Konkurentnost Europe
Za Europu je to posebno važno jer već ima problem slabije produktivnosti u odnosu na SAD. Oko 70 posto razlike u BDP-u po stanovniku između EU-a i SAD-a može se objasniti nižom produktivnošću Europe, prema izvješću o budućnosti europske konkurentnosti. Jedan od važnih razloga je činjenica da je Europa propustila velik dio digitalne revolucije i zaostala za SAD-om u visokotehnološkim sektorima.
Problem pritom nije samo u tehnologiji. ECB kao prepreke navodi velik udio malih i srednjih poduzeća, relativno plitka tržišta kapitala za financiranje rizičnih inovacija, regulatorno okruženje koje može povećavati neizvjesnost i troškove prilagodbe te sporiju preraspodjelu radne snage u nekim članicama.
Treće veliko pitanje je što će se dogoditi s radnim mjestima. Tu su dosadašnji podaci mnogo manje dramatični nego što bi se moglo očekivati. Oko 40 posto svjetske zaposlenosti izloženo je AI-ju, dok udio u razvijenim gospodarstvima doseže oko 60 posto, prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Otprilike polovica izloženih poslova u razvijenim gospodarstvima mogla bi imati koristi od povećane produktivnosti, dok bi druga polovica mogla biti izložena riziku zamjene.
No, zasad nema jasnog dokaza o masovnom nestajanju radnih mjesta zbog AI-ja. Analize ECB-a pokazuju da je učinak primjene AI-ja na zaposlenost u europodručju zasad uglavnom neutralan, dok kod poduzeća koja AI intenzivno koriste može biti i pozitivan, osobito kada ga primjenjuju u istraživanju i razvoju.
To, međutim, ne znači da rizik ne postoji. Posljedice će zato više ovisiti o brzini uvođenja AI-ja i sposobnosti gospodarstva da radnike iz poslova koji nestaju premjesti u nove, produktivnije djelatnosti, nego o samoj tehnologiji.
