Prosječna temperatura površine Sredozemnog mora dosegla je 13. kolovoza rekordnih 28,54 °C, čime su nadmašene sve dosad izmjerene vrijednosti od početka vođenja usporedivih evidencija 1940. godine. Najnovije podatke objavila je španjolska Državna meteorološka agencija (Aemet), ističući da je ovaj ekstremni rezultat uslijedio nakon iznimno toplog srpnja koji je donio rekordne temperature zraka i mora diljem Španjolske, prenosi Euronews.
Prema navodima Aemeta, morske su temperature tijekom gotovo cijelog kolovoza svakodnevno rušile dotadašnje dnevne rekorde. Ovi se nalazi nadovezuju na izvješće organizacije Mercator Ocean International, koja upravlja pomorskom službom Copernicus, a koja je srpanj proglasila najtoplijim mjesecom u povijesti mjerenja na Sredozemlju s prosjekom od 27,07 °C – što je za 0,4 °C više od prethodnog rekorda postavljenog u srpnju 2025. godine.
Iako Aemet i Mercator Ocean primjenjuju različite metodologije i referentna razdoblja – budući da podaci Mercator Oceana obuhvaćaju razdoblje od 1993. godine – obje institucije dolaze do jednakog zaključka: Sredozemno more zakoračilo je u dosad nezabilježen toplinski režim.
Višemjesečni trend zagrijavanja i globalni razmjeri
Signal za uzbunu pojavio se još krajem lipnja, kada je Aemet izvijestio da su temperature mora dosegnule razine kakve se uobičajeno bilježe tek u drugoj polovici kolovoza, kada je Sredozemlje inače najtoplije. Već na samom početku ljeta izmjerena su odstupanja od 2,6 °C iznad prosjeka, što su meteorolozi proglasili iznimnom anomalijom.
Ovaj fenomen dio je šireg globalnog trenda, s obzirom na to da je srpanj 2026. godine bio najtopliji mjesec za površinu svjetskih oceana u povijesti mjerenja, s prosjekom od 21 °C na području između 60. usporednice sjeverne i južne geografske širine.
Unutar samog sredozemnog bazena, čak 27 posto površine zabilježilo je najtopliji srpanj od 1993. godine, dok je na oko 70 posto vode izmjeren jedan od četiri najtoplija srpnja u povijesti. Ti podaci jasno ukazuju na to da nije riječ o lokalnim i izoliranim skokovima, već o općoj i rasprostranjenoj pojavi.
Pritisak na obalnu klimu i morske ekosustave
Iako se rekordne morske temperature ne mogu izravno označiti kao jedini uzrok toplinskih valova na kopnu, one snažno utječu na klimatske uvjete u priobalju. Budući da voda sporije otpušta toplinu od kopna, zagrijano Sredozemlje sprječava noćno hlađenje zraka, povećava vlažnost i uzrokuje izrazito tople noći duž obale.
Nakupljanje toplinske energije u moru ima teške posljedice i za morske ekosustave. Dugotrajni morski toplinski valovi izlažu morske organizme ekstremnom stresu, što može uzrokovati promjene u rasprostranjenosti vrsta, povećanu smrtnost te dugoročne poremećaje u funkcioniranju obalnih životnih zajednica.
S najnovijom vrijednošću izmjerenom 13. kolovoza, Sredozemno je more ponovno pomaknulo granice u ljetu koje nastavlja postavljati nove temperaturne rekorde i na kopnu i na moru.
