Mala Gospa u Dalmaciji nije običan blagdan: U jednom gradu misa počinje u 4 ujutro, drugdje se hodočasti cijelu noć

Nakon velike kolovoške proslave Velike Gospe, samo nešto više od tri tjedna poslije, Dalmacija ponovno ulazi u jedan od svojih velikih marijanskih dana.

U utorak, 8. rujna, slavi se Mala Gospa, odnosno blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije. I dok Velika Gospa 15. kolovoza slavi Marijino Uznesenje na nebo, Mala Gospa zapravo je – jednostavno rečeno – Marijin rođendan.

Naziv „Mala“ ne govori o važnosti blagdana, nego je pučki način razlikovanja od Velike Gospe.

Zanimljivo je da Crkva u pravilu svetce slavi na dan njihove smrti, odnosno njihova „rođenja za nebo“. Samo se tri rođenja posebno slave u liturgijskom kalendaru: Kristovo na Božić, rođenje svetog Ivana Krstitelja 24. lipnja te Marijino rođenje 8. rujna.

Blagdan star više od 1.500 godina

Korijeni Male Gospe sežu duboko u povijest kršćanstva. Prema Vatican Newsu, početci blagdana vode u Jeruzalem u 5. stoljeću, gdje je na mjestu na kojem se prema predaji nalazila Marijina rodna kuća podignuta crkva u čast njezinoj majci, svetoj Ani.

Slavlje se najprije razvilo na kršćanskom Istoku, a od 7. stoljeća proširilo se i na Zapad. Zanimljivo je i da su procesije vrlo star dio obilježavanja Marijina rođenja – papa Sergije I. još je krajem 7. stoljeća blagdan povezao s procesijskim slavljem.

U Dalmaciji je upravo ta kombinacija ostala živa do danas: misa, procesija, zavjet, hodočašće, svijeće, obiteljsko okupljanje, a nakon crkvenog dijela nerijetko i sajam ili pučka fešta.

Solin – mjesto na kojem Mala Gospa preraste u događaj cijelog grada

Vjerojatno najveća dalmatinska proslava Male Gospe održava se u Solinu, u Prasvetištu Gospe od Otoka.

Ovdje Mala Gospa nije samo crkveni blagdan. 8. rujna ujedno je Dan grada Solina, a gradski dokumenti proslavu opisuju kao događaj koji okuplja tisuće ljudi iz Solina i drugih dijelova Dalmacije.

Ove godine svečanu misu u 10 sati predvodi splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić. Posebno je dojmljiv večernji dio: u 18 sati slijede misa i tradicionalna procesija svjetla.

Koliko je Solin važan kao hodočasničko odredište pokazuje i običaj iz Cetinske krajine. Uoči Male Gospe u Svetištu Gospe Sinjske u 22 sata blagoslivljaju se hodočasnici koji pješice kreću prema Solinu. Istoga dana iz Sinja organizirano se ide i u Vepric, dok na samu Malu Gospu dio vjernika hodočasti u Ramu.

Vepric – dalmatinski Lourdes i noć svijeća

Posebno mjesto u proslavi Male Gospe ima Vepric kraj Makarske.

Svetište Majke Božje Lurdske osnovao je 1908. godine biskup Juraj Carić, nakon što ga je prirodna špilja i okoliš podsjetio na francuski Lourdes. Upravo su uočnica i blagdan Male Gospe među najvećim godišnjim okupljanjima u Vepricu, a jedna od prepoznatljivih tradicija je procesija sa svijećama.

Na sam blagdan 8. rujna mise su u 7, 9 i 11 sati, dok u 18 sati počinje svečana misa s procesijom.

Od mise u četiri ujutro u Dubrovniku do povratka Gospina kipa u Pagu

Ovogodišnji programi dobro pokazuju koliko je Mala Gospa rasprostranjena po Dalmaciji:

• SOLIN: mise u 6, 7 i 8 sati; svečano slavlje s nadbiskupom Zdenkom Križićem u 10 sati; misa i blagoslov djece i bolesnika u 16 sati; u 18 sati misa i tradicionalna procesija svjetla.
• VEPRIC: mise u 7, 9 i 11 sati, a u 18 sati svečana misa i procesija.
• DUBROVNIK – Gospa od Milosrđa: prva hodočasnička misa počinje već u nevjerojatna 4 sata ujutro, zatim slijede mise u 6, 8, 10 i 12 sati. U 17 sati je misa s blagoslovom djece, a u 19 sati središnje slavlje koje predvodi dubrovački biskup Roko Glasnović.
• ŠIBENIK – Gospa van Grada: misa je u 9:30, u 17 sati slijedi misa i blagoslov djece i obitelji, a u 19 sati večernje slavlje na kojem propovijeda šibenski biskup Tomislav Rogić. Upravo je Mala Gospa naslovnik ove šibenske crkve.
• PROMINA – Gospa Čatrnjska: u 10 sati počinju krunica i ispovijed, a u 10:30 procesija i svečana misa koju predvodi fra Josip Brandejs.
• ZAVOJANE: u 10 sati moli se krunica, a u 10:30 slijede procesija i svečana misa koju predvodi umirovljeni nadbiskup Marin Barišić. Večernja misa je u 18 sati. Zavojane su upravo Župa Porođenja Blažene Djevice Marije.
• PAG: mise su u 8 i 10:30 sati, a u 17 sati kreće tradicionalna procesija kojom se Gospin kip iz Zborne crkve vraća u crkvu u Starom gradu. Ondje je misa u 18 sati, a u 20:30 na glavnom trgu nastupa klapa Galijota.
• PAŠMAN: svečana misa je u 11 sati, a predvodi je mons. Juraj Batelja. Ovogodišnja proslava imala je i neobičnu lokalnu zanimljivost – na uočnicu je predstavljena knjiga o izvještajima o Gospinim ukazanjima u Pribiću i Pašmanu 1947. godine.

Mala Gospa zaštitnica je brojnih dalmatinskih župa

Posebnu težinu blagdan ima u mjestima u kojima je Rođenje Blažene Djevice Marije titular župe ili crkve.

Na području Splitsko-makarske nadbiskupije među njima su Srinjine, Tugare, Zavojane i Grabovac, dok župe u Biteliću i Muću Donjem već u samom službenom nazivu nose ime Male Gospe.

U Šibenskoj biskupiji posebno se izdvaja Skradin, gdje se Mala Gospa stoljećima štuje kao nebeska zaštitnica župe. Župna crkva posvećena je upravo Rođenju Blažene Djevice Marije.

Velika koncentracija takvih župa postoji i na području Zadarske nadbiskupije. Crkveni direktorij navodi Benkovac, Ljubač, Novigrad, Pašman, Privlaku, Seline, Šilbu, Zapuntel i Zaton kao župe u kojima se 8. rujna slavi svetkovina naslovnika. Posebna slavlja i običaji vezani su i uz Pag, Sali, Kukljicu, Božavu, Dragove i druga mjesta.

Na Visu se pak nalazi Župa Rođenja Blažene Djevice Marije u Podšpilju, što pokazuje koliko je štovanje Male Gospe rasprostranjeno i po dalmatinskim otocima.

Skradin Malu Gospu slavi kao svoju zaštitnicu

Posebno mjesto ima Skradin. Ondje Mala Gospa nije samo jedan od blagdana u kalendaru nego župna zaštitnica.

Ovogodišnjoj svetkovini prethodila je trodnevnica, a na sam blagdan predviđena je svečana misa i procesija. Riječ je o pobožnosti za koju Šibenska biskupija navodi da u Skradinu traje stoljećima.

Slična je slika u šibenskoj gradskoj župi Varoš, odnosno kod Gospe van Grada, gdje se Mala Gospa također slavi kao nebeska zaštitnica.

U Pagu je Mala Gospa zapravo završetak velike ljetne procesijske priče

Jedan od najzanimljivijih običaja nalazi se u Pagu.

Na Malu Gospu ondje se Gospin kip svečano prenosi iz Zborne crkve Marijina Uznesenja natrag u crkvu u Starom gradu. Zato paška proslava nije samo misa određenog datuma nego završni čin tradicije koja povezuje dva velika marijanska blagdana i dva dijela grada.

Ove godine procesija kreće u 17 sati, a nakon dolaska u Stari grad slijedi misa.

Nekada se uz crkvu ostajalo cijeli dan

Koliko je Mala Gospa nekada bila i veliki društveni događaj vidi se iz sačuvanih etnografskih kazivanja iz dalmatinskog zaleđa.

U zapisima o tradiciji Graca u Općini Ružić stanovnici se prisjećaju kako su na Malu Gospu stizali ljudi iz brojnih okolnih sela, igralo se kolo, pjevalo i sviralo, a uz crkvu se jelo i pilo gotovo cijeli dan.

Posebno je zanimljiva uspomena da su Gospin kip u procesiji nosile četiri djevojke odjevene u bijelo, dok su vjernici nakon mise obilazili oko kipa moleći za djecu, zdravlje i obitelj. Takvi zapisi pokazuju da je blagdan u dalmatinskim selima bio mnogo više od liturgijskog događaja – bio je jedan od dana u godini kada bi se na jednom mjestu okupio čitav kraj.

„Mala“ Gospa, a veliki dan za Dalmaciju

Mala Gospa u Hrvatskoj nije državni blagdan i nije opći neradni dan. Ipak, u desecima dalmatinskih mjesta 8. rujna teško prolazi kao običan utorak.

Negdje je to dan zaštitnice župe, negdje gradska svetkovina, negdje vrijeme za ispunjenje zavjeta. U Solin se dolazi pješice, u Vepricu se pale svijeće, u Dubrovniku prvi hodočasnici na misu dolaze dok je još potpuni mrak, u Promini se ide Gospi Čatrnjskoj, a u Pagu se Gospin kip vraća u Stari grad.

Možda upravo zato pučki naziv „Mala Gospa“ pomalo vara. Jer po broju procesija, zavjeta, hodočasnika i stoljećima tradicije koje 8. rujna pokreće diljem Dalmacije – riječ je o jednom od velikih dana dalmatinske marijanske pobožnosti.