Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije uputio je ozbiljno upozorenje stanovnicima koji koriste privatne bunare, zdence i cisterne na području Gospića, Otočca, Senja, Perušića i Karlobaga. Nakon što je 12. kolovoza započela akcija uzorkovanja i analize vode, u svim dosad analiziranim uzorcima utvrđeno je mikrobiološko onečišćenje.
Zbog nepovoljnih laboratorijskih nalaza Zavod je građanima uputio dodatne upute i pozvao ih na hitan oprez kako bi se spriječili mogući štetni utjecaji onečišćene vode na zdravlje.
Riječ je o akciji uzorkovanja koju je Zavod pokrenuo nakon poziva građanima 12. kolovoza, potaknutog novim saznanjima o prodoru PFAS spojeva u podzemne vode ispod odlagališta otpada u Gospiću. Važno je, međutim, razlikovati te dvije stvari: u danas objavljenoj obavijesti Zavod govori o mikrobiološkom onečišćenju analizirane bunarske vode, a ne navodi da su u tim uzorcima pronađeni PFAS spojevi.
Voda nije za piće, ni za drugu upotrebu
Zavod upozorava da se mikrobiološki onečišćena voda, u kojoj mogu biti prisutne bakterije poput Escherichije coli, koliformnih bakterija ili crijevnih enterokoka, ne smije koristiti u sirovom i neprerađenom stanju. Takvu vodu ne treba koristiti za piće, pripremu hrane i napitaka ni za izradu leda. Ako druge vode nema, Zavod navodi da se ona u nuždi može koristiti tek nakon što neprekidno ključa tri minute.
“Ne preporučuje se za osobnu higijenu i pranje ruku/zubi”, navodi Zavod te posebno upozorava na pranje zubi. Patogeni mikroorganizmi mogu u organizam dospjeti gutanjem vode, preko sluznica očiju, nosa i usta, udisanjem vodene maglice tijekom tuširanja, ali i kroz sitna oštećenja kože. Takvom vodom ne preporučuje se ni pranje posuđa i kuhinjskog pribora jer bakterije mogu ostati na površinama i naknadno kontaminirati hranu.
Zavod upozorava i da se mikrobiološki onečišćena bunarska voda ne bi trebala koristiti za pranje svježeg voća i povrća koje se jede bez kuhanja ili druge termičke obrade. Ne smije se koristiti ni za zalijevanje povrća i voća koje će se jesti sirovo, poput salate, mladog luka, krastavaca, rotkvica i jagoda. Patogeni mikroorganizmi mogu se zadržati na listovima i plodovima te predstavljati rizik za zdravlje ljudi.
Privatni bunari nisu pod redovitim državnim nadzorom
Zavod podsjeća da individualni sustavi vodoopskrbe koji prosječno isporučuju manje od 10 kubičnih metara vode dnevno ili opskrbljuju manje od 50 ljudi nisu obuhvaćeni redovitim državnim monitoringom.
Zbog toga se voda iz privatnih bunara ne kontrolira sustavno te se sa stajališta javnog zdravstva smatra potencijalno zdravstveno neispravnom dok se analizama ne utvrdi suprotno.
Vlasnicima Zavod preporučuje laboratorijsko ispitivanje vode najmanje četiri puta godišnje, odnosno jednom u svako godišnje doba, kao i nakon obilnijih kiša, naglog otapanja snijega ili poplava.
Kloriranje nije rješenje
Zavod posebno naglašava razliku između mikrobiološkog i kemijskog onečišćenja. Dok se dio mikrobioloških rizika može ukloniti pravilnim prokuhavanjem, kemijske tvari poput nitrata, teških metala, pesticida i drugih spojeva ne mogu se ukloniti kuhanjem vode. Za njihovo uklanjanje potrebne su odgovarajuće tehnologije pročišćavanja ili korištenje drugog sigurnog izvora vode.
Jedna od čestih pogrešaka korisnika privatnih bunara jest uvjerenje da će jednokratno ”šok-kloriranje” trajno riješiti problem bakterija. Međutim, bunar nije zatvoren spremnik. Riječ je o dinamičnom sustavu u koji neprestano dotječe i iz kojeg odlazi podzemna voda. Klor tako može biti ispran nakon određenog vremena, nakon čega bunar ponovno može postati podložan mikrobiološkom onečišćenju.
Za dugotrajniju zaštitu Zavod navodi mogućnost ugradnje automatskih dozatora klora, kao i UV lampi ili ozonizatora. Kod UV sustava pritom je nužna odgovarajuća prethodna filtracija kako bi se uklonila mutnoća.
Najsigurnije rješenje je javna vodoopskrba
Zavod istodobno naglašava da se upozorenje ne odnosi na javni vodoopskrbni sustav. Još prilikom pokretanja akcije uzorkovanja privatnih bunara u kolovozu iz Zavoda su objavili da je voda iz sustava javne vodoopskrbe na području Gospića, Otočca, Senja, Perušića i Karlobaga provjerena i sigurna za piće.
Tada su naveli i da rezultati redovitog državnog i izvorišnog monitoringa ne pokazuju utjecaj procjednih voda s odlagališta otpada u Gospiću na javnu vodoopskrbu.
Zavod kao dugoročno najsigurnije rješenje stanovnicima koji imaju tu mogućnost preporučuje priključivanje na javnu vodoopskrbu, koja je pod stalnim zdravstvenim nadzorom.
