Ljeto 2024. bilo je najtoplije na sjevernoj hemisferi otkako postoje mjerenja, objavila je u petak služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus.
Prosječna globalna temperatura za ljeto na sjevernoj polutki (od lipnja do kolovoza) 2024. bila je najviša zabilježena, s 0,69 stupnjeva Celzijevih više od prosjeka za ta tri mjeseca bilježenog od 1991. do 2020., prema podacima Copernicusa.
The Copernicus Climate Change Service (C3S) has released its monthly Climate Bulletin! It highlights that August 2024 was the joint-warmest August globally (together with August 2023), with an average ERA5 surface air temperature of 16.82°C, 0.71°C above the 1991-2020 average. pic.twitter.com/dXULZ6Eols
— Copernicus EU (@CopernicusEU) September 6, 2024
– Tijekom posljednja tri mjeseca 2024. godine, Zemlja je doživjela najtopliji lipanj i kolovoz, najtopliji dan zabilježen i najtoplije zabilježeno ljeto – rekla je zamjenica direktora službe Samantha Burgess.
– Ovaj niz rekordnih temperatura povećava vjerojatnost da će 2024. biti najtoplija godina otkad bilježimo – rekla je.
– Ekstremni događaji povezani s temperaturom kojima smo svjedočili ovog ljeta samo će postati intenzivniji, s još razornijim posljedicama za ljude i planet ako ne poduzmemo hitne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova – upozorava Burgess, prenosi Nacional.
Prosječna europska temperatura tijekom triju ljetnih mjeseci bila je najviša zabilježena, s 1,54 stupnja Celzijusa iznad prosjeka perioda od 1991. do 2020., premašivši prethodni rekord iz 2022. od 1,34 stupnja Celzijusa.
Prema izvješću Copernicusa, u zapadnoj i sjevernoj Europi prilike su bile vlažnije od prosjeka. U većem dijelu mediteranske regije i istočne Europe uvjeti su bili suši od prosjeka, što je ponegdje dovodilo i do suše.
Za razdoblje od rujna 2023. do kolovoza 2024. globalna prosječna temperatura bila je 1,64 Celzijeva stupnja viša od predindustrijskog prosjeka, prema podacima Copernicusa.
Klimatski servis Europske unije Copernicus redovito objavljuje podatke o temperaturi Zemljine površine, ledenom pokrivaču mora i oborinama.
Rezultati se temelje na računalno generiranim analizama koje u obzir uzimaju milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta, prenosi Nacional.
I.N.
