Sud Bosne i Hercegovine prvostupanjskom presudom odbio je optužnicu protiv Mustafe Vrapca, nekadašnjeg zaposlenika Tužiteljstva BiH, javlja BIRN.
Presudom je utvrđeno da radnje optuženog ne sadrže elemente kaznenih djela za koja je optužen, te da djela koja bi mu se mogla staviti na teret nisu u nadležnosti Suda BiH.
Sud je, kao što je i obrana tvrdila, zaključio da nedostaje element službenog položaja ili utjecaja za kaznena djela “krivotvorenje službene isprave” i “primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem”.
“Obrana nije sporila događaje iz optužnice. Sporilo se je li moguće pronaći druga kaznena djela za koja nije nadležan Sud”, kazala je u obrazloženju predsjedavajuća Vijeća Jasmina Ćosić Dedović.
Objasnila je da djelo “krivotvorenje službene isprave” prema Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine (KZ BiH) može počiniti samo službena ili odgovorna osoba obavljajući svoja službena ovlaštenja.
Podsjetila je koja su bila ovlaštenja Vrapca kao rukovoditelja Odsjeka za opće poslove, navodeći da se opisani poslovi ne mogu smatrati ovlaštenjima kojima bi moglo biti obuhvaćeno djelo “krivotvorenje službene isprave” propisano KZ-om BiH, već bi se moglo podvesti pod “krivotvorenje isprave” propisano KZ-om Federacije BiH.
Uz isto obrazloženje odbijena je optužba za primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem.
“Opisane radnje ne sadrže elemente kaznenog djela… Ne postoji utjecaj ili položaj optuženog, ne postoji službena osoba kod koje bi se utjecaj vršio”, rekla je Ćosić Dedović.
Radnje koje je poduzeo optuženi, kako je dodala, mogle bi se podvesti pod prevaru iz KZ-a FBiH. Navela je da je optuženi, lažno se predstavljajući, kod oštećenog stvorio dojam da ima utjecaj koji zapravo nema.
Ćosić Dedović je navela da je Vijeće ispitalo jesu li radnje Vrapca opisane nekim drugim djelom za koje je nadležan Sud BiH, ali je utvrdilo da nisu.
“Tužiteljstvo bi trebalo poduzeti mjere da se predmet raspravlja pred drugim nadležnim sudom”, kazala je sutkinja.
Prema optužnici, Vrabac je u prostorijama Tužiteljstva krivotvorio službenu legitimaciju ove institucije i koristio je da se neovlašteno predstavlja kao službena osoba. Navodi se da je krajem 2022. i početkom 2023. kontaktirao jednu osobu i od nje zahtijevao i primio 20.000 KM kako bi navodno posredovao kod tužitelja da ne poduzme određene radnje.
Na ovu presudu dozvoljena je žalba Apelacijskom vijeću Suda BiH.
