Kad se govori o tradicijskoj kuhinji Dalmatinske zagore, upravo su najjednostavnija jela često ona iza kojih stoji najviše priča. Brašno, voda, ruke koje su isti pokret ponovile bezbroj puta i znanje koje se nije učilo iz kuharica, nego gledajući majke i bake.
Jednu takvu priču Rastovčani će u subotu, 12. rujna, ponovno iznijeti pred javnost.
Udruga RAST – Udruga za očuvanje tradicije i običaja Rastovca organizira od 16 sati proslavu Uzvišenja sv. Križa, odnosno Križovdan u Rastovcu, a jedno od središnjih mjesta programa pripalo je – rastovačkim makarunima.
I neće ih posjetiteljima samo ponuditi na tanjuru. Pokazat će kako nastaju.
Kliknite za pregled
Makaruni nisu slučajno u središtu programa
Na fotografijama priprema već se mogu vidjeti deseci i stotine komadića tijesta uredno posloženih na pladnjevima. Upravo je ručni rad ono što ovakvu tjesteninu razlikuje od industrijske – komad po komad prolazi kroz ruke, a konačni izgled rezultat je pokreta koji se nekada učio u vlastitoj kuhinji.
Posebno je zanimljivo da makaruni nisu naknadno „uvezeni“ u priču o tradiciji ovoga kraja. U akademskom radu o tradicijskoj i jezičnoj baštini Zagvozda zabilježeno je svjedočanstvo prema kojem su se za blagdan sv. Mihovila u Zagvozdu pripremali „šeničeni makaruni“, uz druga jela koja su se čuvala upravo za blagdanske dane. To pokazuje koliko je domaća tjestenina bila ukorijenjena u svakodnevicu i svetkovine stanovnika podbiokovskog kraja.
I tu rastovačka prezentacija dobiva posebno značenje. Diljem Jadrana postoje različite tjestenine koje nose naziv makaruni, ali način njihova oblikovanja nije svugdje isti. Primjerice, otočni makaruni mogu se oblikovati oko igle, dok se na Korčuli čuvaju druge tehnike ručnog valjanja. Zajedničko im je ono najvažnije – izrađuju se rukama, a vještina se prenosi s generacije na generaciju.
Zato će u Rastovcu posjetitelji moći vidjeti baš njihovu lokalnu varijantu i postupak koji domaćini žele sačuvati od zaborava.
Selo pod Biokovom čije i ime čuva trag prošlosti
Rastovac nije samo kulisa za manifestaciju. Samo mjesto nosi zanimljivu povijesnu priču.
Prema istraživanju objavljenom u repozitoriju Sveučilišta u Splitu, ime Rastovac povezuje se s nekadašnjim bogatstvom hrastove šume na tom području – u lokalnom govoru početno „h“ često se gubilo pa je od „hrasta“ ostao „rast“.
Danas je to malo podbiokovsko naselje u Općini Zagvozd koje je prema popisu 2021. imalo 146 stanovnika.
No njegova kulturna baština znatno je veća nego što broj stanovnika sugerira.
Crkva sv. Križa i stećci pod zaštitom
Posebno mjesto u Rastovcu zauzima crkva sv. Križa, po kojoj je vezana i proslava Križovdana.
Hrvatska enciklopedija crkvu sv. Križa u Rastovcu smješta u 17. stoljeće, a službeni razvojni dokumenti Općine Zagvozd navode da su crkva sv. Križa i srednjovjekovno groblje sa stećcima zaštićeno kulturno dobro. Zasebno je zaštićen i inventar crkve.
Sam blagdan Uzvišenja sv. Križa Katolička Crkva slavi 14. rujna, dok će Rastovčani svoje veliko okupljanje prirediti dva dana ranije, u subotu. Korijeni blagdana sežu u kršćanski Jeruzalem 4. stoljeća i povezani su s čašćenjem Kristova križa i posvetom kompleksa Bazilike Svetoga Groba.
Izvadit će predmete iz života svojih starih
Gastronomija je tek jedan dio subotnje priče.
Pod nazivom „Tragovi prošlosti“ bit će postavljena izložba tradicijskih predmeta iz života nekadašnjih stanovnika Rastovca. Ideja je mlađim generacijama pokazati stvari koje su njihovim pradjedovima bile dio svakodnevice, a danas ih sve češće možemo pronaći samo u starim konobama, škrinjama i etnografskim zbirkama.
Organizatori pripremaju i zaboravljene tradicijske igre, namijenjene i najmlađima. Drugim riječima, djeca neće samo gledati kako je nekoć izgledao život sela nego će dio starih običaja moći i sama isprobati.
Gusle, ganga, harmonika, Johnny Gitara…
Kako večer bude odmicala, naglasak se seli na glazbu i zabavu.
Najavljeni su guslar na guslama, ganga, harmonika i Johnny Gitara, a bit će organizirana i nagradna tombola.
Upravo ganga ima posebno snažnu vezu s prostorom Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine: to nije koncertna glazba nastala za pozornicu, nego način višeglasnog pjevanja koji je desetljećima bio sastavni dio života sela, okupljanja i obiteljskih svečanosti.
Tako će se na jednom mjestu spojiti nekoliko generacija lokalne baštine – od predmeta i igara preko hrane do pjesme.
Iće i piće besplatni, na kraju veliki vatromet
Domaćini su najavili još nešto što bi moglo dodatno napuniti Rastovac.
Iće i piće bit će besplatni za sve posjetitelje.
Predviđena je i dodjela zahvalnica zaslužnima, a završnica večeri trebala bi biti posebno atraktivna – najavljen je veliki vatromet.
Fotografije s ranijih okupljanja pokazuju da Rastovac zna napraviti pravu seosku feštu: stolovi puni domaćih proizvoda, velik broj posjetitelja, obitelji s djecom, a nakon zalaska sunca čitav prostor mijenja izgled.
Ovoga puta organizatori žele napraviti i nešto više od zabave – sačuvati znanje dok još postoje ljudi koji ga mogu prenijeti.
Jer rastovački makaruni možda su na prvi pogled samo komadići tijesta. Ali kada netko pokaže kako su ih izrađivali njegovi stari, kako su se posluživali za blagdane i zašto se isti pokret rukom ponavlja desetljećima, oni postaju nešto sasvim drugo – mali, jestivi komad lokalne povijesti.
Moja reakcija na članak je…
