Njemačka vojska primila je prvi sustav protuzračne obrane IRIS-T SLM za vlastite snage nakon što je proizvodnja tog oružja za Ukrajinu. “Novo poglavlje europske protuzračne obrane se oblikuje”, rekao je kancelar Olaf Scholz na ceremoniji inauguracije opreme u vojnoj bazi u Todendorfu, u sjevernoj Njemačkoj. “Ovdje se, bez pretjerivanja, radi o održavanju sigurnosti i mira u Europi”, dodao je, iskoristivši priliku da obrani odluku od ljeta o raspoređivanju američkih projektila srednjeg dometa u Njemačkoj, prenosi ZDF.
Sustav koji je inauguriran označio je prvi od šest IRIS-T SLM-ova koji će biti isporučeni njemačkoj vojsci (Bundeswehru). To je dio napora njemačke vlade da popuni dugotrajnu prazninu u sposobnostima protuzračne obrane vojske zemlje te još šire, europskog kontinenta. IRIS-T se dokazao u Ukrajini, rekao je kancelar, gdje je “poslužio kao bedem protiv bezbrojnih projektila koje Rusija ispaljuje na Ukrajinu svaki dan”. Navodno je sustav oborio preko 250 ruskih projektila. No, ruska vojska je objavila nekoliko snimki uništenja komponenta sustava, čak i s vrlo jeftinim dronovima kamikazama.
Stopa obaranja od 95%?
Scholz je tvrdio da je stopa obaranja 95% i izrazio nadu da će sustav postati okosnica europske protuzračne obrane izvan granica Njemačke. Izvorno razvijen kao projektil zrak-zrak, IRIS-T je modificiran za protuzračnu obranu s varijantom za kopneno lansiranje (Surface Launched Missile -SLM), koja je značajno izmijenjena.
Ukrajina je do danas primila četiri IRIS-T SLM i tri IRIS-T SLS sustava. Dodatnih 17 IRIS-T sustava tek treba doći, od kojih bi još četiri trebala stići ove godine. Poduzimanje koraka za jačanje europske protuzračne obrane “dugo se čekalo”, rekao je Scholz, ukazujući na rusku invaziju na Ukrajinu. Njemačka vlada je najavila novo doba njemačke vojske “Zeitenwende”.
Njemačka također vodi projekt Europskog štita koja nastoji koordinirati nabavu i rad i međusobnu umreženost sustava protuzračne obrane na cijelom kontinentu. Scholz je takav “štit” najavio samo nekoliko mjeseci nakon ruske invazije, a sada u projektu sudjeluju 22 zemlje – uključujući Švicarsku i Austriju, koje su izvan NATO-a, i Tursku, koja nije dio Europske unije.
Naoružavanje…
Još jedan odgovor bit će raspoređivanje američkih projektila srednjeg dometa u Njemačkoj počevši od 2026., potez najavljen tijekom summita NATO-a u Washingtonu u srpnju. Ova vrsta oružja je donedavno bila zabranjena sporazumom o razoružanju iz doba Hladnog rata između Washingtona i Moskve. SAD povukao se iz pakta tijekom Trumpove administracije, navodeći ruska kršenja unatrag desetljeća prije. “Putin je rasporedio rakete u Kalinjingradu”, rekao je kancelar Scholz, “samo 530 kilometara od Berlina. Ne reagirati adekvatno bilo bi nemarno”.
Upravo prošlog vikenda, oporbene stranke koje su kritične prema ovakvim planovima naoružavanja, uvjerljivo su pobijedile na izborima u dvije istočnonjemačke pokrajine, Tiringiji i Saskoj. Scholz naglašava da je odluka o raspoređivanju ugrađena u strategiju nacionalne sigurnosti od prošle godine i da će se provoditi kao gesta odvraćanja. “Svaki napad na nas mora značiti rizik za napadača”, rekao je.
M. Stefanov: Njemačka pokušava razviti jedinstveni sustav protuzračne obrane EU
