Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da su politička previranja u Europi, uključujući snažan rezultat krajnje desnice na izborima u njemačkoj saveznoj pokrajini Saska-Anhalt, posljedica „sustavnih pogrešaka“ zapadnih političkih i gospodarskih elita. Iako nije želio izravno komentirati pobjedu Alternative za Njemačku (AfD), stranke koja je osvojila najviše glasova, Putin je događaje povezao s nezadovoljstvom europskog stanovništva politikom zapadnih vlada.
AfD je na izborima u Saska-Anhaltu ostvario uvjerljivu pobjedu, ali ipak nije osvojio dovoljno mandata za samostalno formiranje pokrajinske vlade. Putin smatra da takvi rezultati nisu izolirani slučaj, već dio šireg političkog trenda koji se širi Europom. Prema njegovim riječima, europski građani sve više razumiju što se događa, zbog čega podrška strankama desnice raste u različitim dijelovima kontinenta.
Putin je istodobno ponovno optužio Zapad za izbijanje rata u Ukrajini. Tvrdi da je Moskva godinama bila pod pritiskom zbog širenja NATO-a prema istoku te da zapadne zemlje nisu uzele ozbiljno rusko protivljenje takvoj politici. Kao ključan trenutak naveo je događaje iz 2014. godine, nakon kojih je, prema njegovim riječima, Zapad nastojao Ukrajinu približiti NATO-u, što je Putin opisao kao jedan od glavnih razloga današnjeg sukoba.
President Putin has arrived in India.
Chinese President Xi Jinping is expected to arrive as well soon.pic.twitter.com/yIPRRzPcEO https://t.co/YP7UupJQda— #𝕎𝕒𝕣 ℍ𝕠𝕣𝕚𝕫𝕠𝕟 (@WarHorizon) September 11, 2026
Putin: ‘Rusija nije prijetnja Europi’
Ruski predsjednik odbacio je odgovornost Moskve za rat te ponovno ustvrdio da su za trenutnu situaciju odgovorne „zapadne globalističke elite“. Prema njegovim riječima, zapadne države istodobno pokušavaju prebaciti krivnju na Rusiju i uvjeriti svoje građane da im prijeti ruska opasnost. Putin je takve tvrdnje nazvao lažnom prijetnjom i ustvrdio da Rusija nikada nije predstavljala opasnost kakvom je se prikazuje.
Putin je svoje izjave dao tijekom posjeta Indiji, gdje je stigao na sastanak na vrhu skupine BRICS. Organizacija je prvotno okupljala Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku, a kasnije se proširila uključivanjem novih članica, među kojima su Iran, Egipat, Etiopija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indonezija. BRICS se pritom pozicionira kao protuteža političkom i gospodarskom utjecaju Zapada.
Samit BRICS-a u New Delhiju usmjeren je na pitanja trgovine, tehnologije i regionalnih sukoba. Na sastanku sudjeluju brojni svjetski čelnici, među kojima je i kineski predsjednik Xi Jinping. Putinov dolazak i njegove izjave o Europi, NATO-u i Ukrajini daju dodatnu političku težinu skupu koji se održava u trenutku sve izraženijih podjela između Rusije, Kine i drugih članica BRICS-a s jedne te zapadnih država s druge strane.
