Uspon desničarske stranke Alternative für Deutschland (AfD) izazvao je val zabrinutosti među useljeničkim zajednicama u Njemačkoj, gdje tema eventualnog odlaska iz zemlje sve češće postaje dio svakodnevnih razgovora. Uoči novih parlamentarnih izbora u Berlinu i pokrajini Mecklenburg-Zapadno Pomorje, među stranim radnicima u multikulturalnim četvrtima poput berlinskog Kreuzberga raste strah od političkog zaokreta. Radikalna retorika i veliki rast popularnosti te opcije u nacionalnim anketama potaknuli su mnoge dugogodišnje stanovnike na preispitivanje svoje budućnosti u Njemačkoj.
Pedesetogodišnji Hasan, koji je u Berlin stigao prije dva desetljeća iz Ankare, ističe kako je Njemačka za njega i njegove sunarodnjake oduvijek predstavljala slobodu, demokraciju, toleranciju i blagostanje. Ipak, smatra da trenutni politički trendovi vode u pogrešnom smjeru. “Ono što ta stranka planira s Njemačkom za mene znači početak kraja svega onoga što je ovu zemlju činilo vrijednom života i voljenom”, upozorava Hasan, prenosi Focus.
Premda je na ponovljenim izborima 2023. godine AfD u Kreuzbergu ostvario skroman rezultat od 3,7 posto, ankete na saveznoj razini pokazuju da stranka uživa potporu od gotovo 30 posto birača. Unatoč slabijoj vidljivosti na ulicama Berlina, visoka stopa inflacije, rast cijena energenata i troškova stanovanja dodatno potpiruju nezadovoljstvo među građanima i utječu na političku klimu.
Rastući troškovi života i podijeljena razmišljanja o migracijama
Trgovac voćem i povrćem Omer (44), rođen u Berlinu u obitelji turskih doseljenika, izražava ogorčenje ekonomskim stanjem i rastom cijena osnovnih namirnica. Smatra da bi se političari trebali više posvetiti domaćem gospodarstvu, no odlučno odbacuje politiku AfD-a. “Mržnja koju šire je nepodnošljiva. Ako AfD ovdje i u ostatku zemlje postane još jači i dođe na vlast, sa suprugom i djecom odselit ću se u Tursku, iako zapravo ne želimo otići”, poručuje Omer.
S druge strane, među mladima ima i onih koji podržavaju stroža pravila kada je riječ o sigurnosti i zakonitosti. Dvadesetdvogodišnji Ahmed, Kurd iz Iraka koji u Njemačkoj živi sedam godina, osuđuje rasizam, ali dijeli stav o potrebi deportacije onih koji krše zakone. “Rasizam koji dolazi od njih me rastužuje. Ali što se tiče deportacije stranaca koji se ne drže pravila i čine kaznena djela – istog sam mišljenja: oni moraju otići, van iz Njemačke”, navodi Ahmed.
Strah od političke samovolje prisutan je i kod integriranih građana koji posjeduju njemačke dokumente. Četrdesetosmogodišnja Payiz, vlasnica agencije za nekretnine koja u Berlinu živi već dva desetljeća, napominje da se atmosfera u društvu naglo promijenila.
Zabrinutost unatoč njemačkom državljanstvu
“Zbog pobjede AfD-a u Saskoj-Anhaltu i jačanja u cijeloj zemlji, prvi put imam strah da ovdje više nisam sigurna. Znam da me moja njemačka putovnica ne bi zaštitila od samovolje AfD-a jer ja nisam ‘bio-Njemica’ (izvorna Njemica)”, ističe Payiz dodajući da mnoge obitelji u njezinim krugovima već razmatraju potencijalne opcije za preseljenje u drugu državu.
Iako dio useljenika s pravom glasa najavljuje izlazak na izbore kako bi glasanjem protiv radikalnih opcija poslali politički signal, mnogi priznaju da bi u slučaju izostanka jasne većine protiv AfD-a mogli trajno napustiti Njemačku.
