Čelnici Europske unije danas se sastaju na sjeveru Finske kako bi razgovarali o jačanju prisutnosti EU-a na Arktiku, regiji čija geopolitička i gospodarska važnost posljednjih godina snažno raste.
Samit se održava u Rovaniemiju, gradu poznatom za turiste kao dom Djeda Mraza, a među sudionicima su njemački kancelar Friedrich Merz, danska premijerka Mette Frederiksen, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.
“Cilj je prije svega ojačati zajednički strateški pristup EU-a prema Arktiku, u trenutku kada geopolitička i gospodarska važnost regije neprestano raste”, rekao je za AFP Tuomas Tikkanen, savjetnik finskog premijera Petterija Orpa.
U pozadini Trumpove prijetnje Grenlandu
Sastanak se održava sedam mjeseci nakon što je američki predsjednik Donald Trump ponovno zaprijetio mogućnošću da SAD silom preuzme Grenland, golemi arktički otok i autonomni teritorij Danske. Te su izjave tada izazvale ozbiljnu krizu među zapadnim saveznicima. Napetosti između Europe i SAD-a u međuvremenu su se smirile, ali europski čelnici žele ojačati vlastitu prisutnost na Arktiku. Nakon Trumpovih prijetnji NATO je pokrenuo novu misiju usmjerenu na jačanje sigurnosti na Arktiku.
U fokusu je i Rusija, koja ima snažnu vojnu i gospodarsku prisutnost u regiji. I ruska vojna i ekonomska insfrastruktura u toj sjevernoj regiji zadnjih godina jačaju. Finska s njom dijeli dugu kopnenu granicu.
Tu je i Kina koja, iako geografski nije blizu regiji, interesno jest. Peking je čak i u nacionalnu strategiju uvrstio kako se Kina počinje smatrati “arktičkom nacijom”, dok su kineski trgovački brodovi sve češće počeli koristiti Sjeverni morski put, ponekad i uz pratnju ruskih ledolomaca. Nedavno je Kina proglasila i uspostavu Ledenog puta svile, pri čemu i sam odabir imena sugerira koliko im je ruta važna.
Arktik je i resursima bogato područje. Osim nafte i plina, ima velike količine minerala poput nikla, kobalta, bakra i rijetkih zemnih elemenata koji su važni za proizvodnju baterija i moderne digitalne tehnologije.
U pripremi nova europska strategiju za Arktik
Samit dolazi nekoliko tjedana prije očekivane objave nove strategije Europske komisije za Arktik. Dokument bi trebao definirati glavne smjernice djelovanja EU-a u regiji u idućim godinama. Posljednja europska politika za Arktik donesena je 2021., a od tada je interes velikih sila za regiju znatno porastao.
Na samitu se ne očekuju formalne odluke, ali bi čelnici trebali usvojiti zajedničku deklaraciju i razgovarati o sigurnosti, gospodarstvu, prirodnim resursima i novim prometnim pravcima.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen početkom rujna posjetila je Grenland i najavila paket pomoći vrijedan 200 milijuna eura. Tada je poručila da će EU biti “prisutniji i aktivnije angažiran na Grenlandu i Arktiku”.
Arktik se zagrijava gotovo četiri puta brže od ostatka svijeta
Arktik je istodobno jedno od područja najteže pogođenih klimatskim promjenama. Regija se zagrijava gotovo četiri puta brže od svjetskog prosjeka, što ima velike posljedice za ekosustave i stanovništvo koje ondje živi.
Topljenje morskog leda istodobno otvara nove pomorske pravce i olakšava pristup velikim zalihama prirodnih resursa.
Rusija, Kina i SAD posljednjih su godina zbog toga pojačali svoju vojnu, gospodarsku i političku prisutnost u regiji, dodatno povećavajući njezinu stratešku važnost.
Novi kineski ‘Ledeni put svile’ kao pokušaj alternative Suezu
