Donald Trump zatražio je od Ukrajine da prestane napadati ruske rafinerije, rekavši da kampanja uzrokuje nestašicu dizela. Kijev je iste noći pogodio još dvije.
Američki predsjednik razgovarao je s novinarima u svom golf klubu Doonbeg u Irskoj 13. rujna, na marginama Irish Opena, nakon poziva s Vladimirom Putinom. “Gospodin Zelenski mora učiniti jednu stvar. Mora prestati uništavati dizelsko gorivo u Rusiji”, rekao je. “Razgovarali smo s gospodinom Zelenskim o tome. Ima mnogo drugih meta. Nemojte napadati dizelsko gorivo, jer to šteti, to šteti svijetu.” Izjave je prenio Associated Press. Ni Bijela kuća ni Kijev nisu im ništa dodali.
Odgovor Kijeva stigao je u roku od nekoliko sati. Preko noći 13. rujna Glavni stožer Ukrajine zabilježio je požare u dvjema rafinerijama, a noć nakon toga dronovi su stigli do Sočija.
Riječ je o prvom javnom zahtjevu Washingtona da Kijev odustane od dijela kampanje dubokih udara po ruskoj energetskoj infrastrukturi. Ukrajinski napadi posljednjih mjeseci snažno su smanjili ruske rafinerijske kapacitete, dok se poremećaji na tržištu goriva sve više prelijevaju izvan Rusije. Američki S&P Global navodi da je do 60% ruske rafinerijske prerade u jednom trenutku moglo biti izvan pogona te da su se zbog manjka ruske ponude pate globalna tržišta dizela. Čini se da Trump misli da ukrajinski napadi dižu cijene dizela i na američkim crpkama.
Istodobno, treba imati na umu da je na dostupnost dizela utjecao i rat na Bliskom istoku. AP, pozivajući se na podatke Međunarodne agencije za energiju, navodi da je neto izvoz dizela iz Perzijskog zaljeva u kolovozu pao na nešto više od četvrtine u odnosu na razine iz veljače. Tvrde da je rat u Iranu glavni razlog za rast cijena dizela u SAD-u. Trumpu je svakako lakše za veće cijene dizela okriviti rat kojeg nije on započeo.
Danas, 14. rujna 2026., prosječna maloprodajna cijena dizela u SAD-u iznosi 6,2301 dolara po galonu, prema AAA-u. Dizel je 5,6% skuplji nego prije tjedan dana, 14,8% skuplji nego prije mjesec dana i čak 68,8% skuplji nego prije godinu dana. To je novi američki rekord.
Ruske rafinerije pod pritiskom
Kpler procjenjuje da je ruska rafinerijska proizvodnja od početka srpnja do sada iznosila 3,8 milijuna barela dnevno, što je najniža razina u više od dva desetljeća. Izvoz rafiniranih proizvoda pao je na 1,2 milijuna barela dnevno, sa 1,6 milijuna u lipnju i 2,3 milijuna u srpnju 2025.
Između ožujka i srpnja ruska proizvodnja benzina smanjila se za oko 175.000 barela dnevno, dok su proizvodnja dizela i mlaznog goriva pale za približno 350.000 barela dnevno.
Broj napadnutih rafinerija ipak ne znači automatski i jednak pad proizvodnje. Nisu sve napadnute rafinerije, pa čak ni pogođene rafinerije automatski izvan pogona. Kpler procjenjuje da je sredinom srpnja oko 4,3 milijuna barela dnevno ruskih rafinerijskih kapaciteta, odnosno gotovo 58 posto ukupnog kapaciteta, bilo pogođeno ili u zastoju. Stvarno izvan pogona bilo je između 1,5 i 2 milijuna barela dnevno.
Kijev je, nakon Trumpovog upozorenja, u noći 13. rujna ponovno napao rusku energetsku infrastrukturu. Ukrajinska vojna obavještajna služba preuzela je odgovornost za napad na rafineriju Slavjansk-EKO u Krasnodarskom kraju, gdje su, prema ukrajinskim navodima, pogođeni pogon za preradu nafte i spremnici. Zabilježen je požar, ali nema neovisne potvrde da je rafinerija obustavila proizvodnju.
Ukrajinski Glavni stožer istodobno je imenovao i rafineriju TANECO u Nižnjekamsku u Tatarstanu, udaljenu oko 1200 kilometara od ukrajinske granice. Riječ je o postrojenju kapaciteta većeg od 16 milijuna tona godišnje. Ukrajinska strana navodi da se u njemu zapalio spremnik, dok su ruske regionalne vlasti izvijestile o dvije poginule i 12 ozlijeđenih osoba. Ti podaci nisu neovisno potvrđeni.
Novi detalji pojavili su se i o napadu na Rosnjeftovu rafineriju u Saratovu 11. rujna. Ukrajinski Glavni stožer tvrdi da je oštećena primarna jedinica za preradu nafte ELOU-AVT-6 i dio glavnog cjevovoda, što bi značilo ozbiljniju štetu od ranije zabilježenog požara. Rosnjeft se o tim navodima nije oglasio.
Odesa kao luka je paralizirana
Napadi na infrastrukturu u Odeskoj oblasti pokazuju koliko je rat sve više povezan s ukrajinskim gospodarstvom i izvozom. Rusko ministarstvo obrane 13. rujna objavilo je da su pogođeni logistički centri Palma, Raben-Ukrajina i Odesa-22 u Odesi, centar Nove Pošte u Illichivki te logistički objekti u Usatovu i Teplodaru. Moskva tvrdi da su služili za skladištenje ili distribuciju tereta za ukrajinsku vojsku. Ukrajinske vlasti nisu potvrdile te tvrdnje, a rusko ministarstvo nije objavilo podatke o šteti ili žrtvama.
Širi razmjeri posljedica ipak su jasniji. Ukrajinski ministar infrastrukture Mikola Kalašnjik rekao je da je nakon 22. srpnja pretovar tereta u lukama Velike Odese pao više od 15 puta. Od početka potpune ruske invazije oštećeno je ili djelomično uništeno 1173 objekta lučke infrastrukture i 274 civilna plovila.
Ukrajina zato pokušava preusmjeriti dio prometa na željeznicu i dunavske luke. Ministar gospodarstva Oleksandr Kravčenko procijenio je da je šteta na infrastrukturi i fiksnoj imovini od ruskih zračnih napada ove godine dosegnula gotovo 10 milijardi dolara. Napadi i de facto blokada luka, prema njegovoj procjeni, smanjuju BDP za oko 1,5 postotnih bodova i ugrožavaju približno 40 milijardi dolara prihoda od izvoza.
Zima povećava pritisak na ukrajinsku energetiku
Ruski napadi sve više pogađaju energetsku infrastrukturu uoči zime. U oblasti Sumi ruski dron 14. rujna pogodio je servisno vozilo elektroenergetske ekipe. Poginuo je 53-godišnji vozač, a 50-godišnji elektrotehničar je hospitaliziran.
Ukrenergo je izvijestio o novim nestancima struje u Zaporiškoj, Sumskoj, Harkovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti. Ekipe popravljaju mrežu gdje to sigurnosni uvjeti dopuštaju. Istodobno, operator je objavio da za 14. rujna nisu planirana ograničenja opskrbe.
Administrator UN-ova Programa za razvoj Alexander De Croo upozorio je da Ukrajina u hladnu sezonu ulazi s vrlo slabom pozicijom. Daljnji udari na elektrane, dalekovode i toplinske sustave mogli bi ugroziti opskrbu električnom energijom, vodom i grijanjem. Poseban je problem mogućnost da se više oštećenja akumulira tijekom zime.
Ukrajinska vlada pokušava povećati otpornost sustava. Ministar energetike Denis Šmihal rekao je da je zemlja već do kraja kolovoza osigurala 14,6 milijardi kubičnih metara plina u skladištima, mjesec dana prije planiranog roka. Za popravke mreže, rezervne generatore i zaštitu energetskih objekata izdvojeno je 6,8 milijardi grivnji.
Ruski napad na tvornicu Cersanita u Zviahelu u Žitomirskoj oblasti istodobno je zaustavio proizvodnju keramičkih pločica, a kompanija procjenjuje da će obnova trajati najmanje šest mjeseci.
Sve veći broj dronova
Volodimir Zelenski objavio je da je Rusija tijekom jednog tjedna upotrijebila oko 2100 jurišnih dronova, 78 projektila i 1700 navođenih zračnih bombi. Posebno je upozorio na nove mlazne inačice Shaheda koje, prema njegovim riječima, sve više služe napadima na gospodarstvo i civilnu infrastrukturu.
Podaci za dvije uzastopne noći pokazuju koliko intenzitet napada može varirati. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo navodi da je u noći 12. na 13. rujna Rusija lansirala 453 drona, od kojih je 405 oboreno ili potisnuto, uz četiri krstareće rakete S8000 Banderol. Sljedeće noći lansirano je 108 dronova.
Ukrajinska vojna obavještajna služba procjenjuje da Rusija raspolaže velikim zalihama dronova i da ih koristi u valovima kako bi obnovila zalihe.
Istodobno se razvijaju i ruski mlazni dronovi. Ukrajinska obavještajna služba procjenjuje proizvodnju Gerana-4 i Gerana-5 na oko 3000 komada mjesečno, dok se proizvodnja klasičnog Gerana-2 od kolovoza procjenjuje na oko 2800 mjesečno. Prema izvještajima, noviji mlazni modeli mogu postići brzine od 500 do 600 kilometara na sat, višestruko brže od Gerana-2.
Ukrajina pokušava odgovoriti vlastitim sustavima dugog dometa, ali njihova učinkovitost još je neujednačena. Analitičar otvorenog koda Harbuz, kojeg citira Ukrainska Pravda, navodi da je od 23 provjerena lansiranja rakete FP-5 Flamingo šest pogodilo šire ciljeve, a samo dva baš ciljani objekt. Proizvođač Fire Point tvrdi da od ožujka proizvodi tri rakete dnevno.
Europska unija istodobno povećava pomoć Ukrajini. Povjerenik za obranu Andrius Kubilius rekao je da je Europska komisija odobrila 6,1 milijardu eura za ukrajinsku protuzračnu obranu, dronove i projektile, uključujući američke presretače PAC-3 za sustave Patriot. Kada će zbilja i stići presretači za Patriot, ostaje nejasno.
Rat dronovima tako ulazi u novu fazu: napadi više nisu samo sredstvo udara na vojne ciljeve, nego sve snažnije pogađaju rafinerije, luke, energetsku mrežu i industriju. Rusija nastoji pritiskom na ukrajinsku infrastrukturu povećati cijenu rata pred zimu, dok Ukrajina pokušava istim tipom udara ograničiti rusku proizvodnju goriva uz ideju da će ih to natjerati brže za pregovarači stol.
Rusko sibirsko srce proizvodnje plina ušlo u domet ukrajinskih napada
