Da gripa ove godine pokazuje znakove aktivnosti već u rujnu potvrđuju i podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Tijekom posljednjih mjesec dana u Hrvatskoj raste broj prijavljenih slučajeva pa su od 10. kolovoza do 6. rujna evidentirana ukupno 122 oboljela. Čak 81 prijava odnosi se samo na 36. tjedan.Riječ je o većem broju prijava nego u istom razdoblju prošle godine, a epidemiolozi ističu da se bolest pojavila ranije nego inače.
“Među oboljelima prevladavaju srednjoškolci, a veći broj slučajeva povezuje se s maturalnim putovanjima, posebno onima u Španjolsku. Dio učenika zarazio se tijekom boravka u inozemstvu dok su nakon njihova povratka zabilježeni i pojedinačni slučajevi prijenosa infekcije na druge osobe. Uglavnom je riječ o članovima obitelji oboljelih maturanata, no slučajevi su evidentirani i u drugim kolektivima, među ostalim i u vrtićkim skupinama”, ističu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Da je virus gripe već prisutan potvrđuju i laboratorijski nalazi. U Referentnom centru za gripu i respiratorne viruse HZJZ-a tijekom prvog tjedna rujna analizirano je oko 150 uzoraka, a u njih 17 potvrđen je virus gripe A. Kod većine pozitivnih uzoraka utvrđen je podtip A/H3N2.
Broj prijavljenih slučajeva u ovom razdoblju veći je nego lani kada je u usporedivom razdoblju evidentirana 81 prijava. Ipak iz HZJZ-a upozoravaju da se na temelju sadašnjih podataka još ne može govoriti o preuranjenom početku sezonske epidemije gripe. Trenutačni porast uglavnom se povezuje sa slučajevima unesenima iz inozemstva te njihovim ograničenim daljnjim širenjem nakon povratka oboljelih u Hrvatsku.
Epidemiološka situacija nastavlja se pratiti, a početak ovogodišnjeg cijepljenja protiv gripe očekuje se sredinom listopada.
Gripa poharala i splitske učenike, a “uvukla” se i u vrtiće
U jednoj splitskoj školi, u razredu koji broji 24 učenika, nedostaje čak 13 učenika (od ukupnih 22). U razredu pored od 23učenika, u školskim klupama danas sjedi samo njih 9. Slična stvar je i u ostalim razredima i školama, učionice su poluprazne, a djeca koja su umjesto u njima, kod kuće se bore s virusima. I to je ipak malo čudno za ovo doba godine, ali uzmemo li u obzir da je većina te djece, učenika bila na ekskurzijama, možda pak i nije tako čudno.
“Većina je srednjoškolske dobi, maturanti koji su bili na putovanjima i zarazili se u inozemstvu osobito u Španjolskoj. Povratkom kući došlo je do sekundarnog širenja među članovima obitelji”, kazala je doktorica NZJZ epidemiologinja dr. Vesna Višekruna Vučina.
Gripa je zabilježena i u nekim vrtićkim kolektivima pa se virus počeo širiti i među najmlađima. Iako se veći val gripe u Hrvatskoj u pravilu očekuje tijekom zimskih mjeseci stručnjaci već prate situaciju zbog neuobičajeno ranog početka sezone.
U tijeku je nabava cjepiva protiv gripe za novu sezonu. HZJZ je naručio 420.000 doza, a prvih 100.000 trebalo bi stići sredinom listopada kada počinje i cijepljenje. Preostale doze očekuju se tijekom studenoga. Građani će o početku i načinu provedbe cijepljenja biti pravodobno obaviješteni.
Cijepljenje se posebno preporučuje osobama koje imaju povećan rizik od komplikacija gripe, primjerice zbog starije životne dobi ili kroničnih bolesti.
Pedijatrijske ambulante pune djece koja imaju povišenu temperaturu, kašlju, sline,…
“Upravo su nam svake godine djeca prva koja obolijevaju od gripe, upravo zato što su najosjetljivija i što su, s obzirom na dob, najmanje često dolazila u kontakt s virusom. Što su više koncentrirana u zatvorenom prostoru, veća je bliskost kontakta, a samim time i veća mogućnost prijenosa virusa”, doznajemo iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti NZJZ-a Split.
Iako za gripu nema lijeka, pedijatrijske ambulante su pune djece koja imaju povišenu temperaturu, kašlju, sline…
“Svakim danom sve je više djece koja dolaze na pregled zbog virusa. Što se tiče gripe, ona se tek sada pojavljuje, njen vrhunac među djecom tek dolazi jer logično djeca se druže, idu zajedno u vrtić, školu a to su sve mjesta visokog rizika zaraze i ne možete to izbjeći”, rekla je splitska pedijatrica čija je čekaonica jutros već iza 8 bila puna djece s roditeljima.
Sve veći broj oboljelih osjeti se i u ljekarnama. Sirupi, testovi i lijekovi koji se koriste za ublažavanje simptoma gripe posljednjih su dana izrazito traženi, a za nekima, kako doznajemo, vlada prava pomama. Pacijenti se pritom žale da pojedini proizvodi nisu uvijek dostupni, dok gripa iz dana u dan uzima sve više maha.
S obzirom na to da djeca ne mogu izbjegavati mjesta visokog rizika poput škole, liječnica savjetuje redovito pranje ruku, ali i naglašava kako općenito treba paziti na dobru respiratornu higijenu (pokrivanje nosa i usta kod kihanja i kašljanja papirnatom maramicom koja se zatim pravilno odloži).
Kako razlikovati gripu od drugih bolesti?
Kad ne znamo koja nas je bolest napala, najbolje je vjerovati simptomima koje bolest donosi.
“Imamo različite druge virusne bolesti dišnog sustava. Gripa je nagla bolest, kod nje imamo opće simptome s temperaturom do 40 Celzijevih, jakim bolovima u zglobovima, mišićima, jakom glavoboljom, boli iza očnih jabučica. Kod djece se znaju javiti i mučnina i povraćanje, naročito kod manje djece. Nakon tog naglog nastanka, u nekoliko sati, sad smo zdravi, sad smo bolesni, počinju i respiratorni simptomi pa osoba može imati i bolno ždrijelo, otežano gutanje, kašalj…
Ostale virusne bolesti, poput obične prehlade koja je najučestalija, idu odmah s kihanjem, šmrcanjem, suzenjem očiju, sekrecijom iz nosa i u principu kroz nekoliko dana spontano prolazi, nema nekog poremećenog općeg stanja”, objašnjava nam epidemiologinja NZJZ SDŽ.
Kod dobrog rada imunološkog sistema i opće kondicije trajanje gripe je u pravilu kraće, a tok bolesti lakši. Ako istovremeno nemamo i druge bolesti, gripa obično prolazi bez komplikacija i nije opasna.
“Za svaku osobu koja se do sada nije nikada cijepila nužno je određeno vremensko razdoblje u kojem će se njen imunološki sustav aktivirati odnosno proizvesti zaštitna antitijela i tako prepoznati virus i boriti se protiv njega ukoliko osoba dođe u kontakt. Taj period kod osoba koje se redovito cijepe je sedam dana, a kod osoba koja se prvi put cijepe treba i nekih dva tjedna.
Ljudi se cijepe iako ne u tako velikom broju kao u godinama prije pandemije. Puno su se više cijepili ranije nego li sada i u doba korone, međutim još uvijek imamo dovoljan broj ljudi koji se cijepi. Cijepljenje protiv gripe bi trebalo pojačati osobito u vidu toga da se cijepe osobe starije od 65 godina, zdravstveni djelatnici, kronični bolesnici”.
Što je važno znati o gripi?
Iako je gripa većini dobro poznata sezonska bolest, njezini simptomi, moguće komplikacije i načini širenja razlog su zbog kojeg je ne treba olako shvaćati. Što je važno znati o gripi, kako se zaštititi te kome prijeti najveći rizik od težeg oblika bolesti, pojasnila je Petra Tomaš Petrić, dr. med., specijalistica epidemiologije iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti.
“Gripa ili influenca je zarazna bolest dišnog sustava uzrokovana virusom influence. U Europi i općenito sjevernoj hemisferi javlja se u zimskim mjesecima (obično od studenog do travnja) u obliku većih ili manjih epidemija. Gripa nije bezazlena bolest jer na području Europe svake godine oboli između 4 do 50 milijuna ljudi, a 15 000 do 70 000 umre od komplikacija uzrokovanih gripom”.
Virus gripe se lako prenosi kapljičnim putem kod kašljanja i kihanja i indirektnim kontaktom kada respiratorni sekret oboljelih dospije na ruke, maramice i druge površine. Inkubacija kod gripe varira od 1 do 5 dana (prosječno 2 dana), a osobe su zarazne već 1 dan prije početka simptoma bolesti te 4 do 5 dana nakon početka bolesti. Klinička slika gripe teža je od obične prehlade, a u nekompliciranim slučajevima traje nekoliko dana (oko tjedan dana).
“Simptomi počinju naglo i uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima, opću slabost i klonulost, kihanje i curenje nosa, grlobolju i neproduktivni kašalj. Kod djece se osim temperature i respiratornih simptoma mogu javiti i gastrointestinalni simptomi (povraćanje i proljev). Moguće je da kašalj, umor i malaksalost traju i nekoliko tjedana nakon preboljenja.
U nekim slučajevima bolest se može očitovati i težom kliničkom slikom, dovesti do upale pluća, srca i mozga, otvoriti put sekundarnoj bakterijskoj infekciji te dovesti do smrtnog ishoda. Komplikacije gripe mogu se pojaviti kod bilo koga no češće su kod starijih osoba (starijih od 65 godina) i najmlađe djece (posebno mlađe od godine dana).
Najučinkovitija mjera prevencije je cijepljenje
Osim povećanog rizika vezanog za dob, rizik od komplikacija povećan je kod osoba bilo koje dobi koje imaju određene kronične bolesti i stanja: metaboličku bolest (npr. dijabetes), kronične plućne bolesti (npr. kronični bronhitis), kardiovaskularne bolesti (npr. koronarna bolest), bolesti jetre, hematološke bolesti, patološku pretilost (BMI>40), kroničnu bubrežnu bolest (npr. kronično zatajivanje bubrega), kronična neurološka stanja (npr. cerebralna paraliza) te stanja koja dovode do smanjene funkcije imunološkog sustava (npr. kemoterapija). Također i trudnice imaju povećan rizik za razvoj komplikacija gripe i teške kliničke slike”, pojašnjava dalje.
Za ljude koji su oboljeli od jednostavne i nekomplicirane sezonske gripe najbolje je ostati liječiti se kod kuće simptomatskom terapijom i snižavanjem temperature, a tako se i smanjuje mogućnost prijenosa na druge osobe. Treba redovito i učestalo prati ruke te paziti na dobru respiratornu higijenu (pokrivanje nosa i usta kod kihanja i kašljanja papirnatom maramicom koja se zatim pravilno odloži).
“Najučinkovitija mjera prevencije gripe je cijepljenje. Cijepljenje je prvenstveno preporučljivo za rizične skupine: trudnice, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima i stanjima te za zdravstvene radnike, no cijepiti se može bilo koja osoba starija od 6 mjeseci, nakon pregleda liječnika koji će isključiti moguće kontraindikacije. Cijepiti se može kod izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite te u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti”, ističe Petra Tomaš Petrić iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti.
Moja reakcija na članak je…
