Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, predložit će radikalnu promjenu europske sigurnosne arhitekture i zapadnog savezništva unutar NATO-a kada u srijedu izađe pred zastupnike u Europskom parlamentu. Čelnici država članica EU-a, kao i Ukrajine, Ujedinjene Kraljevine, Norveške, Kanade i drugih zemalja, trebali bi se sastajati u novom formatu kako bi koordinirali odgovore na sve veće sigurnosne prijetnje, navest će von der Leyen, prema nacrtu njezina godišnjeg govora o stanju Europske unije koji je Euractiv ranije dobio na uvid.
„To je sada još hitnije, s obzirom na prirodu i razmjere rizika s kojima smo suočeni. Zato ćemo iznijeti svoje ideje kako bi Europsko vijeće sigurnosti postalo stvarnost“, stoji u nacrtu govora. EU bi također trebao uspostaviti novi „sigurnosni protokol“, po uzoru na članak 4. NATO-a, koji bi država članica EU-a mogla aktivirati kako bi sazvala sve ostale članice. Članak NATO-a omogućuje članicama Saveza da zatraže konzultacije kada smatraju da su njihova sigurnost ili teritorijalna cjelovitost ugrožene.
„Jačamo suradnju s NATO-om. No naša doktrina, naše institucije i naš proces donošenja odluka nisu pratili novu stvarnost“, navest će von der Leyen. Ideja o stvaranju Europskog vijeća sigurnosti, koja je ranije predstavljana kao francusko-njemačka inicijativa, dobila je novi zamah nakon ruske invazije na Ukrajinu. Povjerenik za obranu Andrius Kubilius u više je navrata pozivao na njegovo osnivanje. Takvo bi tijelo moglo postati potencijalni konkurent NATO-u, a zasad nije jasno bi li Mark Rutte, glavni tajnik NATO-a, ili Donald Trump, američki predsjednik, podržali takav format. Plan von der Leyen predstavlja velik odmak od njezina prethodnog govora iz 2025. godine.
Izgradnja savezništava
U nazočnosti Marka Carneyja, kanadskog premijera, von der Leyen će predstaviti Kanadu kao ključnog europskog partnera te predložiti „Savezništvo za budućnost“ kako bi se produbila suradnja dviju strana. Novi odnos opisuje se kao gotovo sve osim punopravnog članstva Kanade u EU-u, što Komisija smatra pravno nemogućim zbog zemljopisnog položaja te sjevernoameričke države. „Želimo odnose s Kanadom podići na najvišu moguću razinu“, reći će u svom govoru predsjednica Europske komisije.
Također će se usredotočiti na dodatno jačanje veza sa zemljama „sličnih stavova“, poput Kanade i Ujedinjene Kraljevine, kada je riječ o sigurnosti i zaštiti u području umjetne inteligencije. Govor predsjednice von der Leyen bit će usmjeren na tri ključne prekretnice: klimatske promjene, umjetnu inteligenciju i industrijsku konkurentnost. Očekuje se da će pozvati vodeće ljude tehnološkog sektora na razgovor o tempu razvoja umjetne inteligencije. U svom će govoru također službeno najaviti da će EU u četvrtak predstaviti Zakon o djeci (Kids Act). Prema ranijem Euractivovu izvještavanju, zakon bi trebao ograničiti pristup internetskim uslugama djeci mlađoj od 15 godina.
Očekuje se i najava plana EU-a za toplinske valove, koji bi obuhvaćao sustave ranog upozoravanja i planiranje zdravstvenih mjera. Kako je Euractiv već izvijestio, predsjednica Komisije također će predstaviti novu inicijativu u području migracija nakon krize u španjolskoj Ceuti. Von der Leyen će predložiti „Europski okvir za hitni odgovor“ koji bi trebao usmjeravati reakciju EU-a na ono što će definirati kao „namjerno izazvana i instrumentalizirana“ masovna kretanja ljudi. „Aktivirat će se samo kada bude ispunjen strogo definiran skup kriterija. U tim će slučajevima omogućiti vremenski ograničenu i strogo definiranu fleksibilnost u primjeni standardnih postupaka“, stoji u nacrtu.
