Mještani Vranjica ponovno upozoravaju na stanje bivše tvornice Salonit i traže odgovore nadležnih institucija o tome što je, gotovo dva desetljeća nakon početka sanacije, doista napravljeno na prostoru nekadašnje tvornice i okolnih lokacija.
Sanacija tvornice Salonit započela je 2007. godine, a mještani sada propituju provedbu tada najavljenih radova, kao i nadzor koji je nad njima proveden. Posebno ih zanima je li Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Hrvatskom saboru, odnosno saborskom Odboru za zaštitu okoliša, dostavio izvješća o provedenom građevinskom i stručnom nadzoru nad sanacijom na lokacijama tvornice Salonit, sportsko-rekreacijskog centra Kava te odlagališta Mravinačka kava.
Traže i odgovor na pitanje je li Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva provelo inspekcijski nadzor nad izvođenjem sanacije u krugu tvornice.
Mještani ističu i problem dugotrajnog stečajnog postupka Salonita, koji traje od 2006. godine, te pitaju je li nad postupkom proveden odgovarajući nadzor od strane Ministarstva pravosuđa.
Poseban dio njihovih pitanja odnosi se na zdravstvene posljedice dugogodišnje izloženosti azbestu. Kako navode, od nadležnih zdravstvenih institucija godinama pokušavaju dobiti konkretne podatke o broju oboljelih i umrlih od bolesti povezanih s azbestom na području Vranjica. Zahtjevi su, prema njihovim navodima, upućivani liječnicima, Nastavnom zavodu za javno zdravstvo, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Državnom zavodu za statistiku i Ministarstvu zdravstva.
Mještani pritom traže da se objavljuju godišnja izvješća o praćenju pobola od bolesti povezanih s izloženošću azbestu te izražavaju nezadovoljstvo zbog, kako tvrde, izostanka konkretnih odgovora o zdravstvenim podacima za Vranjic.
Posebno ih zabrinjava i aktualno stanje prostora bivše tvornice. Tvrde da se u krugu Salonita i dalje mogu vidjeti velike količine otpada i objekti građeni od materijala koji sadrže azbest. Podsjećaju i na ranije najave da će tijekom sanacije biti potrebno ukloniti, odnosno srušiti objekte tvornice izgrađene od azbestnih materijala.
Prema navodima mještana, pojedine hale danas se koriste za brodogradnju, unatoč njihovu derutnom stanju i prisutnosti materijala za koje tvrde da predstavljaju opasnost.
Upravo zbog vidljivog stanja prostora postavljaju pitanje kako je moguće da se lokacija službeno vodi kao sanirana, ako se na terenu i dalje nalaze objekti i materijali za koje smatraju da predstavljaju problem.
Dodatno ih zabrinjavaju, kako navode, informacije da projekt sanacije samog kruga tvornice nije postojao u obliku u kojem su očekivali, već da je odrađen prvenstveno odvoz materijala. Zbog toga traže uvid u kompletnu dokumentaciju kako bi se utvrdilo što je projektom sanacije bilo predviđeno, što je stvarno izvedeno i tko je provodio nadzor.
Mještani smatraju da je pitanje bivšeg Salonita potrebno ponovno otvoriti na razini nadležnih državnih institucija. Posebno traže odgovor na pitanje zašto područje bivše tvornice nije proglašeno „crnom točkom“ onečišćenja okoliša, ako se na lokaciji i dalje nalazi potencijalno opasan tehnološki otpad.
„Evidentno je da se radi o otvaranju Pandorine kutije, ali činjenično stanje je da mi i dalje udišemo zagađeni zrak i živimo u azbestu“, poručuju mještani.
Od nadležnih institucija traže da što žurnije pristupe rješavanju problema te da javnosti predoče dokumentaciju i konkretne podatke o provedenoj sanaciji, zdravstvenim pokazateljima i sadašnjem stanju prostora bivše tvornice Salonit.
Moja reakcija na članak je…
